Subota, 9. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Antun Gustav Matoš – „Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime (se) briše“.Na vješalima. Suha kao prut….

Koliko se god kotač povijesti okretao, (natrag ili naprijed) za Hrvate popravka, po svemu sudeći “nema”!?

O izdajicama hrvatskog naroda, osobito iz redova političara, često je govorio legendarni književnik Antun Gustav Matoš…

Poznata je Matoševa izjava da „vidje Hrvatska puno čuda, ali ne nađe štrika za toliko Juda“.
Na drugome mjestu Matoš će napisati da Hrvatska ima više izdajica nego cijela Europa zajedno„Hrvati su jako čudan narod. Imaju više izdajica nego cijela Europa zajedno. No, na čudan način oni postupaju s njima… Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju ko najveće nacionalno bogatstvo“.

-DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?…

Hoće li Hrvati, konačno, poslušati savjet velikog pjesnika i prestati uporno njegovati svoje izdajice (često u domoljubnom ogrtaču) kao najveće nacionalno bogatstvo?

Najveći broj Matoševih lirskih ostvarenja potaknut je čežnjom za ženom i ljubavlju prema domovini, znanim toposima još antičkih korijena, no specifična boja i živi ton našega autora čini te pjesme izvanvremenskima i nadvremenskima.

Pjesma 1909. nastala je povodom stote godišnjice rođenja Ljudevita Gaja, objavljena je kao završetak Matoševa članka “Gaj”, prigodom proslave u Krapini. Matoš je u ovoj pjesmi iskoristio tamni, mračni pejzažni okvir koji mu služi da bi izrazio sjetu i žalost nad stanjem u kojem se nalazi Hrvatska, što daje posebni ton pjesmi.

Posebno su dojmljive Matoševe slike žene-domovine. „Obješena” Hrvatska u 1909.istodobno je seljanka (ima „ladanjski skut”) i građanka s prisnim licem pjesnikove „mame” i očima „neke krasne dame”.

Matoševo je djelo prijelomno u povijesti hrvatske književnosti: slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu poznajemo.

1909.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.

Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,
Jer takvo lice ima moja mama,
A slične oči neka krasna dama:
Na lijepo mjesto zaveo me put!

I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
Ko lopova, dok njeno ime briše,
Za volju ne znam kome, žbir u uzama!

          Antun Gustav Matoš

M.M. / Braniteljski portal


Vezane vijesti;

-DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?…

Najnovije

Bitka za Vukovar: Nezaboravna obrana Caffe bara London i hrabrost branitelja

U ranu zoru 9. studenoga 1991. godine, neprijateljske snage uspjele su probiti liniju obrane kod Vukovara, primoravši 24 branitelja pod zapovjedništvom Tihomira Lade da...

Bosna – zemlja kampova

Usred bošnjačko-srpskog naklapanja oko (navodnih) mudžahedinskih i ruskih kampova, „mirni i povučeni“ dječak nožem je u Bosanskoj Krupi presudio jednom, a teško ranio drugog...

Primorac: Sad je svima jasno kolika je golema i snažna hobotnica Zorana Milanovića

Nema te sile na planeti Zemlji koja će me zaustaviti da se istinom borim za hrvatskog čovjeka - kazao je HDZ-ov predsjednički kandidat.   Dao sam...

Tko je i kako prije 31 godinu srušio Stari most u Mostaru?

Prije 31 godinu, 9. studenoga 1993. srušen je, tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba, Stari Most u Mostaru.   Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve, kada je izgrađen,...

Biblijska poruka 9. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: posveta Lateranske bazilike

Iv 2, 13-22   Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe u Jeruzalem. U Hramu nađe prodavače volova, ovaca i golubova i mjenjače gdje sjede. I...