Foto:Riječka nadbiskupija
Osobno iskustvo sudjelovanja na Biskupskoj sinodi, mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić 22. travnja u Domu pastoralnih susreta u Lovranu iskreno i neposredno prenio je svećenicima Riječke nadbiskupije. Svećenici su se okupili na redovnoj Svećeničkoj skupštini, a biskup Palić je opisao događanja i način sudjelovanja na 16. redovitoj općoj skupštini Biskupske sinode održanoj tijekom listopada prošle godine u Rimu, objavljeno je na nadbiskupijskim mrežnim stranicama.
„Iskustvo sudjelovanja na Sinodi i mene je promijenilo“, rekao je biskup iskreno priznajući da je u Rim krenuo sa zadrškom, prije svega zato što sudjelovanje na Sinodi znači i gotovo mjesec dana odsustva iz biskupije i svakodnevnih obaveza. „Treba reći da je to bila radna Sinoda, na kojoj je svakoga dana trebalo aktivno sudjelovati, promišljati o zadanim temama i reći svoje mišljenje. Ovakav način rada bio je nešto zaista novo. Nakon svega mogu reći da je to bilo iskustvo koje zaista sa zahvalnošću nosim i prilika za upoznavanje sa situacijom Crkve u cijelom svijetu.“
Nije izbjegao govoriti niti o očekivanjima nakon Sinode te što se predviđa za nastavak i pripremu drugog zasjedanja u listopadu ove godine. Istaknuo je da s obzirom na broj i složenost tema o kojima se raspravlja ne treba odmah očekivati i zaključke. „Ne treba očekivati da ćemo sada riješiti sva pitanja, ali je važno da smo počeli razgovarati o tome.“ Posebno se to odnosi na pitanja koja izazivaju oprečna mišljenja unutar Crkve kao što je pitanje ređenja žena, oženjenih muškaraca, oženjenih bivših svećenika ili pastorala prema LGBTQ+ osobama. Za pripremu drugog dijela zasjedanja ove jeseni nastoji se održati živom sinodalnu dinamiku i produbiti pitanje „Kako biti sinodalna Crkva“. Održani su ili najavljeni brojni sinodalni susreti, a teme za Sinodu priprema 10 radnih skupina.
Posebnu poruku sa Sinode uputio je svećenicima. Podsjetio je da su istraživanja već prije Sinode ukazivala na to da svećenici i predstavnici Crkve moraju biti razumljiviji u svom govoru i raditi na svom obrazovanju i duhovnosti kako bi ljudima današnjice mogli prenijeti Kristovu poruku. „Neki se svećenici pitaju što će ovo nama? Percepcija je mnogih vjernika da postoji prosječna duhovna nesposobnost svećenika. Predstavljamo se kao sigurni vodiči na putu duhovnosti, ali nasuprot tome sve više vjernika misli da u svećenicima ne nalaze ono bogatstvo, dubinu i učinkovitost koju posjeduje duhovna tradicija Crkve. I zato se okreću traženju nečega drugog i dubljeg.“
Za ilustraciju istaknuo je kako ljudi traže vjeru i trebaju svećenika, pitanje je kakvog. „Kada ste bolesni otići ćete liječniku. Ali kojem ćete radije otići, nekome tko koristi zastarjele metode od prije 50 godina ili nekome tko je nedavno bio na simpoziju gdje su predstavljena najnovija saznanja o nekoj bolesti?“
Istaknuo je kako razgovori koji se vode o Katoličkoj Crkvi žele približiti Crkvu problemima ljudi u suvremenom svijetu. „Situacije u kojima živimo zahtijevaju od nas promišljanje određenih pitanja. Taj hod ne vodi samo retrospekciji nego je želja da idemo ususret svima.“
Opisao je i način sudjelovanja na sinodalnim zasjedanjima. Sama Sinoda započela je duhovnim vježbama, a tako je započinjao i svaki radni dan, nakon čega bi teolozi uveli sudionike u temu. Izaslanici su sjedili za okruglim stolovima, a svaki tjedan mijenjali su stolove i sugovornike. Unutar tih skupina raspravljalo se o zadanim temama, ali svaki se sudionik mogao obratiti i svim izaslanicima. Tehnologija je uvelike pomogla u tome, prijavljivali su se s QR kodovima i koristili prijenosna računala. „Stariji sudionici su se u početku možda teže snašli, ali brzo su im pomogli drugi za njihovim stolom. I tu se vidjelo sinodalno zajedništvo.“ Biskup Palić potvrdio je da je vladalo molitveno i duhovno ozračje. „Svi sudionici uključujući 70 ne biskupa, pohvalili su ne napetu, prijateljsku i duhovnu atmosferu. Bilo je različitih mišljenja, ali bez većih polemika i verbalnih okršaja. Ovaj prvi dio Sinode ne poznaje pobjednike i gubitnike. Duh sveti bio je uistinu glavni protagonist.“
Biskup je tako podsjetio na riječi pape Franje da Sinoda nije parlament niti centar za istraživanje nego crkveni događaj gdje je Duh Sveti glavni protagonist. „Želja je Pape da postanemo Crkva koja je kadra slušati, Crkva blizine.“
Iskustvo koje je prenio biskup Palić je dragocjeno, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić te izrazio želju da se sinodalni model slušanja i razgovora prenese i na mjesnu Crkvu.
Kao simbol novog duha slušanja, kancelar Riječke nadbiskupije Goran Žan Lebović Casalonga predstavio je rezultate anonimne ankete provedene među svećenicima o radu Ordinarijata, pojedinih ureda i samog nadbiskupa Mate Uzinića. Anketi se odazvalo 35 svećenika s područja Riječke nadbiskupije, od njih 64, i mogle su se pročitati riječi odobravanja kao i vrlo kritični komentari. Svi oni služit će kao pomoć u daljnjem radu i rastu u sinodalnom duhu mjesne Crkve. Nakon izlaganja na Svećeničkoj skupštini biskup Palić u poslijepodnevnim satima s istom je temom sudjelovao i na javnoj tribini u Ordinarijatu Riječke nadbiskupije, prenosi Bitno.net.