U Bosanskom Grahovu u četvrtak, 28. srpnja, komemorirana je mučenička smrt domaćeg župnika don Jurja Gospodnetića i preko 200 grahovskih Hrvata koje su 1941. godine pobili četnički gerilci, priopćeno je u ponedjeljak iz Župe Grahovo, prenosi FENA.
Svetu misu u župnoj crkvi sv. Ilije u Obljaju predvodio je banjalučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s trojicom svećenika – upraviteljem grahovske župe don Davorom Klečinom, svojim osobnim tajnikom don Zlatkom Matićem te umirovljenim postirskim župnikom don Tončijem Jelinčićem.
Na početku mise župnik Klečina podsjetio je kako se ovom komemoracijom želi otrgnuti od zaborava žrtva ubijenog župnika Gospodnetića i preko 200 nedužnih domaćih vjernika, među kojima se posebno ističe žrtva Anice Barać, koju su četnici zvjerski ubili zajedno s njezinih osmero malodobne djece, pa ju se s pravom može nazvati hrvatskom “majkom Makabejkom”.
U svojoj propovijedi biskup Komarica je istaknuo kako se ne smije zaboraviti žrtva župnika don Jurja Gospodnetića i drugih mučenika te da nam je dužnost što temeljitije istražiti njihov vjernički život i mučeničku smrt.
Biskup je upoznao vjernike s konkretnim koracima koje treba poduzeti kako bi se započeo biskupski dio kauze za proglašenje blaženim don Jurja Gospodnetića i trojice drugih svećenika Banjalučke biskupije ubijenih u II. svjetskom ratu, te po tom pitanju najavio suradnju Banjalučke s Hvarskom biskupijom.
Juraj Gospodnetić za svećenika Banjolučke biskupije zaređen je u Zagrebu, 26. lipnja 1938. godine, nakon čega je imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.
Kao župnik Bosanskog Grahova, vrlo omiljen kod župljana, ali poštovan i kod tadašnjeg pravoslavnog pučanstva, zvjerski je od četnika mučen i ubijen prvih dana nakon izbijanja partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno preko 200 žena, djece i muškaraca, župljana Bos. Grahova u selima Obljaj, Odžak, Korita, Luka, Ugarci, Crni Lug i dr. Od prijeratnih više od 1000 vjernika župe Bos. Grahovo, kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka. Većina zemlje i imovine grahovskih Hrvata je oteta, nacionalizirana i podijeljena lokalnom srpskom stanovništvu.
M.M.