Ponedjeljak, 14. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Brojni vjernici tuguju, preminuo je omiljeni zagrebački svećenik vlč. Alfred Kolić

Jutros je u 55. godini života i nakon tri desetljeća svećenićke službe, preminuo velečasni Alfred Kolić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije.

Vlč. Kolić rođen je 15. ožujka 1969. u naselju Jurumlerima, predgrađu Skopja, glavnoga grada Sjeverne Makedonije, kao najmlađi od dvanaestero djece. Iz makedonske prijestolnice obitelj je najprije preselila u Uroševac na Kosovu, a potom u Hrvatsku u Veliku Goricu na područje Župe sv. Petra i Pavla, gdje se trajno nastanila.

Nakon završene osnovne škole na Kosovu, 1983. dolazi u Dječačko sjemenište na zagrebačkoj Šalati gdje je četiri godine kasnije maturirao u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika, danas Nadbiskupska klasična gimnazija. Po odsluženju vojnog roka, 1988. primljen je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu kao svećenički kandidat Zagrebačke nadbiskupije, te akademske godine 1988./1989. upisuje filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1993. godine.

Za đakona je zaređen u zagrebačkoj katedrali 10. listopada 1993., a za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije 26. lipnja 1994. po rukama zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Mladu misu slavio je 10. srpnja 1994. godine u Župi sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici.

Svećeničko služenje započeo je u srpnju 1994. godine kao župni vikar u Župi sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici, gdje je ostao godinu dana. Potom je premješten u Župu Blažene Djevice Marije Žalosne, u zagrebačko Špansko, gdje je službu župnog vikara obnašao dvije godine. Zatim je još godinu dana bio župni vikar u Župi sv. Mateja u Zagrebačkim Dugavama, te je dvije godine istu dužnost obnašao u Župi sv. Blaža u Zagrebu.

Nakon toga je u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, obnašao službu pomoćnog vicerektora, odnosno pomoćnog odgojitelja bogoslova. Nakon godine dana službovanja u bogosloviji, vratio se u župni pastoral te je četiri godine obnašao službu upravitelja Župe sv. Petra i Pavla u zagrebačkim Bešićima.

Potom je osam godina obnašao župničku službu u Župi sv. Ivana Nepomuka u Glini, u Župi sv. Ilije Proroka u Maji, u Župi Ranjenog Isusa u Maloj Solini te sedam godina župničku službu u Župi sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu. Ujedno mu je od 2005. do 2011. bila povjerena služba bilježnika Glinsko-petrinjskog dekanata, a od 2011. do 2013. godine služba dekana Glinsko-petrinjskog dekanata.

Dana 31. svibnja 2013. ekskardiniran je iz Sisačke biskupije i inkardiniran u Zagrebačku nadbiskupiju. U srpnju 2013. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je župnikom u Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije – Malešnica–Oranice u Zagrebu. Župu je zapisnički preuzeo na upravljanje krajem kolovoza 2013. godine.

Zbog zdravstvenog stanja, u srpnju 2023. godine formalno je razriješen službe župnika u Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije – Malešnica–Oranice te je upućen na bolovanje.

Sprovodna misa i ispraćaj vlč. Alfreda Kolića bit će u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, Malešnica–Oranice, u srijedu 18. listopada 2023. u 11 sati, a sprovodni obredi na groblju u Velikoj Gorici u 13 sati.

Najnovije

Akademik Pečarić napisao dvjestotu publicističku knjigu: ‘Thompson – najznačajniji živući Hrvat’

Hrvatski i svjetski matematičar te akademik Josip Pečarić ujedno je i publicist. Upravo je završio svoju 200-tu po redu publicističku knjigu. Osim što je...

Američke tvrtke odustaju od DEI i LGBT programa: O čemu se radi?

Nedavno je odjeknula vijest da Toyota Motor Corporation prestaje sa svojim programima za “raznolikost, jednakost i uključenost” (DEI) te LGBT aktivnostima. Taj novac ulagat...

Biblijska poruka 14. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Više od Jone i Salomona u Isusu

Lk 11, 29-32    Kad je nagrnulo mnoštvo, poče im Isus govoriti: »Naraštaj ovaj naraštaj je opak. Znak traži, ali mu se znak neće dati...

Marković: Srpska crkva ratne zlikovce, popove, proglasila svecima

U tijeku junačke obrane srpskog kukavičluka i bježanije na Mojkovcu, dostojne obrane u Termopilskom klancu, genocidni Aleksandar Karađorđević – Palikuća je već bio isplanirao...

13. listopada 1991. Široka Kula – četnički pokolj u ličkom selu, još se ne zna mjesto kostiju…

Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo...