Ponedjeljak, 14. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Česta je povika na braniteljske mirovine, revizije, provjere, kontrole, a zaboravljaju kakav su povlašteni status imali borci u bivšoj Jugoslaviji

U Hrvatskoj se 75 godina nakon završetka 2.svjetskog rata još isplaćuju mirovine sudionicima tog rata i to po Zakonu koji je preuzet iz bivše Jugoslavije. Zakon o nasljeđivanju mirovina koji uopće nije promijenjen, doveo je do apsurdnih riješenja, po kojima partizanske mirovine naslijeđuju supruge ili dijete, a 2000 godine povećan je broj obiteljskih partizanskih mirovina za 6 000, dolaskom SDP-ova koalicije na vlast.

Po tom Zakonu naročito su se okoristili tzv. antifašisti, odnosno SAAB-ovci, koji izvlače novac iz Proračuna, iako rata nisu ni vidjeli, a kamoli sudjelovali s obzirom na godine rođenja.

partizanske mirov

Tako je predsjednik SAAB-a, Franjo Habulin, rođen 1957. godine partizanski borac, i to nije “antifašistima” sporno?

Moć nekadašnjih boraca bila je stvarna i politička. Nakon Drugog svjetskog rata zauzimali su sve vodeće političke i gospodarske funkcije, a formalno su djelovali kroz moćni Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata-SUBNOR Sadašnji SAAB sljednik je SUBNOR-a i svo je svoje članstvo osigurao.

Borci su, imali prvenstvo kod stambenog zbrinjavanja, a njihova su djeca u molbama za posao isticala partizanski pedigre što je malo koja komisija za radne odnose prilikom selekcije kandidata, mogla zanemariti, što nija istovjetno sa današnjim statusom hrvatskih branitelja.

Današnje Udruge hrvatskih branitelja nemaju ni moć, ni snagu koju je imao SUBNOR u bivšoj državi, tada se nije događalo da je borcima bilo što nedostajalo, kao što se danas događa hrvatskim braniteljima, naročito da ostanu bez posla. To je bilo nepojmljivo.

Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji pripadnika i sudionika HDV-a i NOR-a ovisi o Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to onom koji je na snazi u trenutku kada se podnosi zahtjev. To bi značilo da ako se novim zakonom nešto i promijeni, on neće obuhvatiti sve dosadašnje korisnike mirovina.

Trenutno, uvjeti za nasljeđivanje mirovine koje mora ispunjavati bračni drug ili dijete su da je umrli osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja (rada) ili najmanje deset godina mirovinskog staža (primanja mirovine) ovisno je li bio korisnik starosne, prijevremene i invalidske mirovine ili prava na profesionalnu rehabilitaciju. Dužina staža ne gleda se ukoliko je do smrti osiguranika došlo zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Na mirovine “ustaša i partizana” svakoga mjeseca trošimo oko 46 milijuna kuna.

Od 2014. godine, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti i udovci, izvanbračni životni partneri i neformalni životni partneri.

Na taj problem upozorio je Guido Hornik, umirovljeni časnik HV, da su ustvari glavni teret socijalnog zbrinjavanja partizani, bivši vojni kadar JNA, pa čak i pripadnici tzv. Krajine, a ne hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata.

  • “Početkom Domovinskog rata, točnije 28. lipnja 1991. godine „Ukazom o proglašenju Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni“, Hrvatska preuzima isplatu mirovina za preko 137.000 bivših boraca NOR-a i za preko 67.000 bivših pripadnika JNA. Drugim riječima 200.000 štovatelja „crvene zvezde“ koja pali, razara i ubija Hrvatski narod postaje teret isplatom nezasluženih mirovina cjelokupnom Hrvatskom narodu. Gledajući navedene brojeve i pad na godišnjoj razini od cca 5.000 osoba (jer danas je još službeno na proračunu RH 11.087 korisnika mirovina boraca NOR-a i 6.026 bivših pripadnika JNA nije teško doći do iznosa koliko milijardi kuna je Hrvatska poklonila tim „avetima prošlosti“

partizanske mir

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31.ožujka 2018.godine. Hrvatska ima 5.628 domobrana kojima isplaćuje prosječnu mirovinu od 2.371 kunu. S druge strane, dvostruko je više partizana pa tako njih 12.796 prima mirovinu od 2.758 kuna u prosjeku. Dakle, za ukupno oko 18.400 boraca iz Drugog svjetskog rata Hrvatska svakoga mjeseca u prosjeku izdvaja otprilike 46 milijuna kuna, odnosno više od pola milijarde kuna godišnje.

Partizanske mirovine

Težak život hrvatskih branitelja

Mnogi hrvatski branitelji riješili su svoj status i dobili mirovinu, međutim kako idu godine kod mnogih se zdravstveno stanje pogoršava, pa dospjevaju u bezizlazne situacije.

Autor / Lili Benčik

Najnovije

Marković: Srpska crkva ratne zlikovce, popove, proglasila svecima

U tijeku junačke obrane srpskog kukavičluka i bježanije na Mojkovcu, dostojne obrane u Termopilskom klancu, genocidni Aleksandar Karađorđević – Palikuća je već bio isplanirao...

13. listopada 1991. Široka Kula – četnički pokolj u ličkom selu, još se ne zna mjesto kostiju…

Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo...

Jonjić o ovlastima predsjednika Republike Hrvatske

Fito:Boris Šćitar   Kandidat za hrvatskog predsjednika Tomislav Jonjić  naveo je kako nikada pojedincu ne bi dao prevelike ovlasti jer može se jednom opet dogoditi za...

13. listopada 2000. Deklaracija o Domovinskom ratu – Što ona donosi?

Nakon smrti predsjednika Tuđmana (ali i već za njegova života) na poticaj hrvatske javnosti, branitelja i domoljuba donesena je Deklaracija o Domovinskom ratu.   Bio je...

Biblijska poruka 13. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Izdržati Isusov pogled

Mk 10,17-30   Dok je Isus izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: »Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?«...