Papa Leon X. je to učinio pred zborom kardinala u Rimu, prilikom prijema hrvatskog poslanika Tome Nigera, koji je donosio zastrašujuće vijesti o osmanskim napredovanjima. Naime, bilo je to doba snažnog pritiska Osmanlija na Dalmaciju, kad se činilo da bi cijela ta pokrajina mogla pasti pod njihovu vlast, kao što se to ranije dogodilo s Bosnom, prenosi portal povijest.hr…
Hrvatski su poslanici tih godina uporno obilazili europske dvorove pokušavajući ishoditi pomoć od stranih vladara. Na stranim su dvorovima s izrazitim žarom iznosili emocionalne govore, pomoću kojih su pokušavali uvjeriti tamošnje moćnike u teško stanje u našim krajevima. Ti su govori bili uredno saslušavani, ali odaziv, nažalost, nije bio velik. Europski su vladari bili uglavnom zauzeti vlastitim unutarnjim problemima i međusobnim sukobima. Pomoć u obliku financiranja bila je uglavnom skromna.
Leon X. pokušavao je Hrvatskoj pomoći na više načina, i nije se radilo samo o moralnoj potpori. Više pročitajte ovdje.
U skoro 400 godina dugom ratovanju protiv osmanskih osvajača proslavili su se mnogi imenima znani i neznani hrvatski ratnici i junaci. Najpoznatiji među njima bili su: branitelj Zemuna Marko Skoblić, kojeg su Turci svezanog bacili pod bijesnog slona jer nije htio prijeći na islam, ban Petar Berislavić (1475.-1520.), koji je zbog sjajne pobjede kod Dubice na Uni 1513. dobio na dar blagoslovljeni mač i klobuk od pape Leona X., senjski kapetan Petar Kružić (1491.-1537.), koji je punih 15 godina branio okruženi Klis, vrhovni kapetan Nikola Jurišić ( 1490.-1545.), koji je god. 1532. sa samo 700 Hrvata zaustavio 140.000 Sulejmanovih vojnika na njihovom vojnom pohodu za Beč te obranio tvrdi grad Kiseg, ban Nikola Šubić Zrinski (1508.-1566.), koji je godine 1542. s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti. Spomenimo i pobjednika kod Siska Tomu Erdödya, bana Ivana III. Draškovića, bana Nikolu Zrinskog, bana Petra Zrinskog, Krstu Frankopana, bana Petra Keglevića, generala Ivana Lenkovića i mnoge druge junake Hrvate koji su zaustavili Osmanlije na prodoru u Europu.
piše: Dražen Krajcar