Obvezni vojni rok u posljednje vrijeme postaje sve češća, ali i sve glasnija tema diljem Europe. Danska je pak predložila uvođenje obveznog vojnog roka i za žene, dok se u Hrvatskoj ta opcija ne spominje.
Zanimljivost je, međutim, što se u kontekstu obveznog vojnog roka uglavnom izbjegava spominjanje žena.
Danska predložila obvezni vojni rok za žene
No, Danska je u četvrtak predložila obveznu vojnu službu za žene i to uslijed sve žešće kritike svojih zapadnih saveznika na nedostatke u obrani, piše Narod.hr.
S porastom napetosti u okruženju od početka rusko-ukrajinskog rata u veljači prošle godine, ova nordijska zemlja teži proširenju svojih vojnih redova.
Danski je ministar stoga istaknuo da će uključivanje žena u oružane snage pomoći zemlji da ispuni svoje NATO obveze, a njihova prisutnost bit će i korisna za vojsku.
Trenutno, danske žene mogu dobrovoljno pristupiti vojsci, dok su muškarci po pozivu zakonski obvezni služiti rok najviše četiri mjeseca.
Ambiciozni danski plan obrane
Danska je postavila ambiciozan cilj jednokratnog povećanja troškova obrane za čak 4,5 milijardi kruna odnosno 59 milijuna dolara.
Prema svojim obvezama prema NATO-u, od Danske se očekuje da do 2032. formira elitnu pješačku brigadu odnosno 1. brigadu.
Vojska ‘rezervirana’ za muškarce?
Većina zemalja koje koriste sustave vojnog roka obvezuje samo muškarce. Međutim, nekoliko zemalja uključuje i žene u ovu obvezu.
Među onima koje obvezuju i muškarce i žene na vojni rok nalaze se Norveška, Švedska, Maroko, Sudan, Sjeverna Koreja i Izrael.
Tu je i Eritreja, afrička država brojem stanovnika slična Hrvatskoj.
Stanje u Hrvatskoj
I dok Danska predlaže obvezan vojni rok za žene, princeza iz susjedne im države već odrađuje jednogodišnju vojnu obuku.
Naime, norveška princeza Ingrid Alexandra sa svojih 19 godina rastavlja i sastavlja oružje, pere podove i pohađa nastavu sa svojih 300 kolega vojnika.
U Hrvatskoj je, međutim, obvezni vojni rok ukinut 2008. godine.
No, ministar obrane Ivan Anušić ovih je dana najavio ozbiljne planove oko njegovog ponovnog uvođenja.
Prema njegovim riječima, razvijaju se prijedlozi u suradnji s Oružanim snagama RH čiji će detalji, kako je najavljeno, ovoga tjedna biti predstavljeni javnosti.
U ovom scenariju, vojni rok bi bio obvezan za otprilike 17 tisuća mladića. Žene se spominju tek u dobrovoljnom kontekstu.
Rodna ravnopravnost i vojni rok
Participaciju žena u obaveznom vojnom roku u Hrvatskoj, dakle, nećemo gledati.
No, ovdje je utrka za rodnu ravnopravnost po mnogim pitanjima, pa i po pitanju vojnog roka – selektivna.
Oni najglasniji u temama o ravnopravnosti, jednako su glasni i po pitanju ne samo žena izvan vojske, već i općenito postojanja obveznog vojnog roka.
Nakon što Anušić objavi detalje službenog prijedloga o vojnoj obavezi, očekujemo i reakcije o njegovoj rodnoj (ne)ravnopravnosti.
Inače bi se dalo zaključiti da interesnim skupinama oko rodne ravnopravnosti ona nije istinska težnja, već da se tumači – proizvoljno, navodi Narod.hr.