TAMO GDJE JE ROĐEN DEJAN LOVREN…
Dejan Lovren rođen je u Kraljevoj Sutjesci…Kao i Luka Modrić, protjeran je zato što je Hrvat.
Za razliku od Luke, priča o Lovrenu još nije doprla do javnosti. Molim vas ne dijelite reportažu FTV-a, jer tamo kažu da Dejan nije bio svjestan zašto mora napustitit dom: naravno da nije, imao je tek 3 godine, i nije znao niti da su mu drugi dan, nakon što je njegova obitelj izbjegla, na kućnom pragu ubili bratića. Ali, FTV zna i svjesno prešućuju:
“Sukob između Hrvata i Bošnjaka u kakanjskoj općini pored tolikih nevinih žrtava ostat će u povijesti zapisan kao tragična epizoda povijesti Hrvata iz BiH. Etničko čišćenje je sredstvo da se s povijesnih hrvatskih i katoličkih prostora iskorijeni Katolička Crkva i hrvatski narod. Katolička crkva je igrala važnu ulogu u očuvanju identiteta i opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Važno mjesto u dugoj vjerničkoj povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini zauzima Kraljeva Sutjeska. Njena vrijednost za hrvatski narod, odnosno za katoličanstvo je neprocjenjiva. Zvali su je Mali Rim. Komunisti su nastojali da se u njoj ništa ne događa, ali nisu uspjeli. U trenutku pada komunizma javio se entuzijazam. Javile su se i izvjesne napetosti. Sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata u Kraljevoj Sutjesci upočetku nije bilo. Hrvati su činili 92 % ukupnog stanovništva Kraljeve Sutjeske. Od 1464. godine franjevci su u Kraljevoj Sutjeski sačuvali hrvatstvo, kroz stoljeća. No, u bošnjačko-hrvatskom sukobu, župa Kraljeva Sutjeska je doživjela najstrašniju situaciju, strašniju nego u turska vremena, nego u oba svjetska rata ili za vrijeme komunizma.
Negdje u prvoj polovini lipnja 1993. godine iznenada su došli mudžahedini i bošnjačke trupe iz Bosanske Krajine, istočne Bosne i napale Kakanj i Kraljevu Sutjesku. Napad je bio strahovit, masovan i brutalan. Čitav hrvatski narod iz Kraljeve Sutjeske i Kaknja prebjegao je u Vareš, oko 15.000 ljudi, u gradić Vareš koji ih nije mogao sve primiti nego su mnogi mjesecima morali ostati po planinama i šumama. Mali dio nije uspio pobjeći nego se uspio spasiti pod zaštitom UNPROFOR-a.
Bošnjaci su osvajali kakanjska sela i sela Kraljeve Sutjeske te su ta sela palili i rušili na perifernim dijelovima. U selu Stupnice srušili su tada više od 60 kuća, u Kreševu 65, u zaselku Zajezdi. Bošnjaci su pljačkali sve što se dalo odnijeti, pa čak i crijep s kuća.
U katoličkoj župi Kraljevoj Sutjeski poginulo je više od 76 vjernika, a 84 osobe su ranjene. Dio Kraljeve Sutjeske uz cestu Bošnjaci su nisu palili niti rušili. Tako izgleda kao da Bošnjaci nisu ništa radili. Ali kad se siđe s glavne ceste Kakanj-Čatići-Kraljeva Sutjeska, onda se vide strahote. Tu su je mnogo popaljenih, porušenih i popljačkanih kuća. Župa koja je bila katolička, hrvatska nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba gotovo više nije postojala. Pri posjetu sarajevskog nadbiskupa Vinka Puljića Kraljevoj Sutjesci, ne dugo nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, gvardijan franjevačkog samostana mu je rekao: “Oče nadbiskupe, katolika u Kraljevoj Sutjesci više nema”, piše Đurđica Pavič na svom Facebooku..
