EVO ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O BRANITELJIMA!

Do 10. lipnja traje javno savjetovanje oko izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima, kojima se, između ostaloga, podižu osobne invalidnine i proširuje mogućnost rada uz mirovinu.

Ministarstvo branitelja iniciralo je nove promjene zakona s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za branitelje starije dobi.

Usvajanje izmjena i dopuna predviđeno je po hitnom postupku, što će ubrzati proces i omogućiti brže ostvarivanje prava velikom broju pripadnika braniteljske populacije.

U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uvodi se novi model usklađivanja naknada koje primaju korisnici. Po novome, iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada svojom odlukom.

Dosad su se materijalna prava utvrđivala prema proračunskoj osnovici od 3326 kuna, odnosno 441,44 eura, koja se nije mijenjala više od 20 godina. U obrazloženju izmjena, iz Ministarstva napominju da su prosječne neto plaće i troškovi života u međuvremenu neprestano rasli, dok je za više od 40 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata osobna invalidnina mjesečno cijelo vrijeme iznosila 15,23 eura.

Prema prijedlogu, Vlada bi mogla odlučiti o podizanju osnovice ako postoje ekonomska opravdanost i financijske mogućnosti države, a po sličnom modelu koji je uveden u nekim drugim propisima, primjerice Zakonu o socijalnoj skrbi.

Veće mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine

Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava regulirana Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Radi se o usklađivanju kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena, čime se želi potaknuti njihova radna aktivnost.

Braniteljima zaposlenima do pola radnog vremena mirovina će se određivati po faktoru 0,8, dok će ostalima zaposlenima na dulje radno vrijeme ili u djelatnostima za koje postoji obveza prijave na mirovinsko osiguranje, mirovinski faktor iznositi kao i dosad – 0,6667. I primateljima obiteljske mirovine omogućuje se rad do polovice radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine.

Također, i korisnici najniže invalidske mirovine, kojima je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imat će pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena.

Onima kojima je pak utvrđena potpuna nesposobnost za rad bit će omogućeno pravo na najnižu mirovinu i za zaposlenje kraće od 3,5 sata dnevno.

Među braniteljima i članovima njihovih obitelji ima i onih kojima je priznata najniža mirovina umjesto invalidske zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Njima će se tijekom rada duljeg od četiri sata dnevno mirovina obustaviti, ali će im se vratiti i ponovno obračunati nakon prestanka obavljanja posla.

Gradnja doma za trajni smještaj
Izmjenama zakona predviđa se osnivanje posebne ustanove za branitelje kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja, bilo potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

U obrazloženju se ističe da je među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema i smrtnosti te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o njima.

Stoga je s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, potrebno urediti normativni okvir za osnivanje ustanove koja će pružati usluge dugotrajnijeg smještaja, odnosno predvidjeti pravnu osnovu za osnivanje ustanove takvog tipa.

Troškovi investicije i financijski učinci procijenit će se nakon detaljne analize te će se odrediti opseg prava na smještaj, korisnici i lokacije za tu namjenu, a pritom će se voditi računa da se koriste i prenamijene već postojeći objekti u vlasništvu države.