Vitamin C, zvani L-askorbinska kiselina, prirodno je prisutan u nekim namirnicama, dodaje se drugima, a također je dostupan i kao dodatak prehrani. No znate li što svakodnevno uzimanje vitamina C čini vašem tijelu?…
Prema dr. Darrenu Mareinissu, liječniku hitne medicine iz Einsteinovog medicinskog centra u Philadelphiji, vitamin je neophodan za svaku prehranu, a važno je znati što svakodnevno uzimanje vitamina C čini vašem tijelu.
“Vitamin C prirodno je prisutan u mnogim namirnicama i tijelo ga ne sintetizira”, objašnjava za Eat This. Izvori vitamina C uključuju citruse, papriku, prokulicu, rajčicu, dinju, krumpir, jagode i špinat. Međutim, neki ljudi radije ga uzimaju u obliku dodataka.
Pomaže u zarastanju
“Vitamin C važan je sastojak vezivnog tkiva i igra ulogu u zacjeljivanju rana”, kaže dr. Mareiniss.
Ima antioksidativna svojstva
Dr. Mareiniss objašnjava da je vitamin C antioksidans, što znači da može pomoći u sprečavanju oštećenja stanica. Stoga može pomoći u prevenciji zdravstvenih problema u kojima oksidativni stres igra ulogu.
Poboljšava proizvodnju kolagena
Dr. Mareiniss objašnjava da je vitamin C “potreban za biosintezu kolagena”. Zbog toga je ključni sastojak mnogih proizvoda za njegu kože.
Poboljšava zdravlje srca
Postoje dokazi da vitamin C može pomoći u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti. Jedna od najvećih studija koja je uključivala preko 85.000 žena, otkrila je da unos vitamina C i u prehrani i u suplementima smanjuje rizik od koronarne bolesti. Drugi su otkrili da to može smanjiti rizik od moždanog udara.
Može prevenirati gubitak vida
Postoje i uvjerljivi dokazi da vitamin C može pomoći u prevenciji, pa čak i u liječenju starosne degeneracije makule i katarakte, dva vodeća uzroka gubitka vida kod starijih ljudi.
Prevenira pojavu skorbuta
Prema dr. Mareiniss, akutni nedostatak vitamina C može dovesti do skorbuta. “To je vrlo rijetko u razvijenim zemljama”, objašnjava. Znakovi skorbuta mogu se pojaviti u roku od mjesec dana nakon nedostatka vitamina c. Početni simptomi uključuju umor, malaksalost i upalu desni. Međutim, stanje se može pogoršati, uključujući depresiju, natečene desni koje krvare te otpuštanje i gubitak zuba. Ako se ne liječi, može biti kobno.
Pomaže kod prehlade
Vitamin C obično se smatra pojačivačem imunološkog sustava. Međutim, možda neće biti toliko učinkovit u prevenciji prehlade kao što biste mislili. Vitamin C može pomoći u skraćivanju trajanja prehlade, kaže dr. Mareiniss. “Dodaci vitamina C mogu skratiti trajanje prehlade i poboljšati ozbiljnost simptoma u općoj populaciji”.
Može uzrokovati probavne smetnje
Iako vitamin C ima nisku toksičnost i stoga ne uzrokuje ozbiljne štetne učinke pri velikom unosu, može izazvati gastrointestinalne poremećaje – uključujući proljev, mučninu i grčeve u trbuhu.
Može pospješiti nastanak bubrežnih kamenaca
Postoje proturječni dokazi da bi velike količine vitamina C mogle povećati izlučivanje mokraćnog oksalata i mokraćne kiseline što bi moglo doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca.
Može pomoći kod nedostatka željeza
Vitamin C pomaže vašem tijelu u apsorpciji željeza. Jedno je istraživanje pokazalo da samo 100 mg vitamina C može poboljšati apsorpciju minerala za izgradnju krvi za 67%.
Preporučene dnevne doze
U većini zemalja dnevne potrebe za vitaminom C iznose 30-60 mg. U Sjedinjenim Američkim Državama preporučene dnevne doze iznose 60-95 mg na dan. Za vrijeme tjelesnih i duševnih napora rastu potrebe za vitaminom C. Veće potrebe za vitaminom C imaju trudnice (70 mg/dan), dojilje (u toku prvih 6 mjeseci 95 mg/dan, a zatim 70 mg/dan), te pušači (100 mg/ dan) kod kojih nikotin „pojede“ vitamin C.
Najvažniji izvor vitamina C u našem podneblju je šipak (2000 mg/100 g), zatim crni ribizl (200 mg/100 g), crvena paprika (190 mg/100g), peršin (130 mg/100 g), kivi i brokula (90 mg/100 g). Jedan od najvećih zabluda vezanih uz vitamin C je jest da njega ima najviše u agrumima (limunu i naranči). Prava je istina da paprika sadrži i četiri puta više vitamina C nego agrumi (50 mg/100 g).
Vitamini općenito, a osobito vitamin C vrlo su nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripremanja hrane. Kuhanjem, prženjem i ispiranje namirnica vodom brzo se gubi vitamin C. Danas uglavnom jedemo namirnice uzgojene u plastenicima i na brzinu, te poluzgotovljenu ili zgotovljenu hranu kojom se gube znatne količine vitamina. Stoga ponekad samo prehranom nije moguće osigurati dovoljne količine ovog vitamina, osobito kod narušenog zdravlja, u vrijeme oporavka od bolesti, za vrijeme izloženosti stresu i u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja (djeca i mladi).
Vitamin C i prevencija
Brojne su studije pokazale preventivno djelovanje vitamina C u sprječavanju razvoju nekih malignih bolesti, srčanih bolesti poput angine pektoris i infarkta miokarda.
Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama djeluje kao antihistaminik, te ima pozitivno djelovanje kod astme i alergije.
Jedan gram vitamina C sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija, no prava je istina da ne postoji vitamin ili namirnica koja može spriječiti pojavu gripe i prehlade. U najboljem slučaju vitamin C u visokim dozama može samo skratiti trajanje simptoma bolesti.
Jedan od pozitivnih svojstava vitamina C je njegova primjena kod učestalih mokraćnih infekcija, osobito kod rezistentnih bakterija. Visoke doze vitamina C „zakiseljavaju“ mokraću i usporavaju umnožavanje bakterija koje su puno teže razvijaju u kiselom mediju.
Kontraindikacije i nuspojave visokih doza vitamina C
S uzimanjem visokih doza vitamina C moraju biti oprezni bolesnici od šećerne bolesti, bubrežni bolesnici i osobe koje imaju povećanu sklonost stvaranja bubrežnih kamenaca, žene koje uzimaju kontraceptive i hormonske estrogenske preparate, bolesnici na terapiji antitromboticima poput varfarina jer vitamin C smanjuje njihovo djelovanje, donosi zdravobudi.hr.
Kod povišenih doza vitamina C mogu se javiti mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev.
Plodovi divljeg šipka u velikim količinama sadrže pektine (čak do 25%) i fruktozu (30%), a vrlo su bogat izvor i različitih minerala od kojih se posebno ističu kalij i željezo. Od ostalih sastojaka obiluju flavonoidnim spojevima (rutinom), voćnim kiselinama od kojih je dominantna askorbinska kiselina (vitamin C), vitaminima, taninima, te karotenoidima. Sadržaj vitamina C u plodovima je izuzetno visok – ima ga oko 1% (od 0,2 do 2,4%), što ove plodove po sadržaju tog visokovrijednog nutrijenta stavlja daleko ispred nekih voćnih vrsta za koje postoji uvriježeno mišljenje da su najbogatiji ovim spojem, na primjer agrumi. Ono što je također važno je da su gubitci u količini vitamina C tijekom prerade i čuvanja prerađevina šipka minimalni.
Dokazano je da se vitamin C kuhanjem plodova gotovo ne gubi, a nakon godine dana čuvanja marmelade od šipka u proizvodu ostaje očuvano čak 25% njegove inicijalne količine, piše Slobodna Dalmacija. Sjemenke šipka su bogate organskim kiselinama, vitaminima C i E, eteričnim i masnim uljima (do 8%). Ulje šipka sadrži velik udio nezasićenih masnih kiselina (oko 55 % linolne i do 27 % linolenske), te čak 22% oleinske kiseline, dok se udio zasićenih kiselina kreće se od 6-12 %. Ulje sjemenki se koristi u kozmetičkoj industriji u pripravcima za ublažavanje ožiljaka, bora, strija i za sunčanje, za liječenje opeklina te ostalih kožnih upala i oboljenja kao što su psorijaza, seboreični i atopijski dermatitis, itd.
Prvenstveno zbog visokog sadržaja vitamina C, ali i brojnih drugih fitokemikalija u plodovima šipka, čaj od šipka povoljno djeluje kod prehlada i gripa te ostalih zaraznih bolesti. Pripravci od ploda divljeg šipka, kao i njegovih sjemenki, djeluju blago diuretički, tj. potiču izlučivanje tekućine iz tijela pa se koriste kod upalnih procesa bubrega.
Također, dugotrajna konzumacija čaja od plodova šipka preporuča se bolesnicima koji imaju problema sa nakupljanjem pijeska i kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru. Zbog visokog sadržaja pektina i voćnih kiselina biljka ima i laksativno djelovanje, a također ublažava simptome proljeva i umiruje želudac pa se konzumira kod tegoba sa gastritisom. Pripravci od divljeg šipka se koriste protiv reume, za liječenje bolesti jetre, jačanje kostiju, protiv kašlja, za poboljšanje cirkulacije, za liječenje nametnika u crijevima, kod malaksalosti i umora, itd.
Cvjetovi šipka koriste se u liječenju krvarenja iz želuca, crijeva i kod ublažavanja želučanih grčeva, a namočeni u octu kod zubobolje i za ispiranje usne šupljine. Nisu zabilježena nikakva neželjena djelovanja kod konzumacije čaja od ploda divljeg šipka pa se smatra da je prikladan i za produljenu upotrebu.
H.H.