Danas je Badnjak ili Badnji dan – dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista, uz Uskrs, najvažniji katolički blagdan…
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Badnjak je također ime za drvo, panj (“obično hrastov panj”!) koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Mise ponoćke se služe u crkvama u ponoć ili sve češće dječje ponoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdijenja jest proslava ponoćke.
Danas je Badnjak, zadnji dan Došašća. Dan pun radosti, veselja i običaja. Središte ovog dana i ove noći je Isus Krist, Mesija, Spasitelj koji nas ispunja radošću i mijenja tijekove povijesti i ljudskoga života…
Naziv “Badnjak” dolazi i od riječi “budan”. No, badnjakom se naziva i drvo, panj koji se pali večeras i uz njega se bdije. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, te se kiti božićno drvce. Bdjenje je povezano uz post te završava ponoćnom misom, polnoćkom. Vjernici na Badnjak bdiju u molitvi, slavlju i iščekivanju Spasiteljeva rođenja. Vjerničkom je srcu toliko blizak Božić, rođenje Svemoćnoga Boga u liku nemoćnog djeteta, prepuštenoga svim potrebama koje ima i svako ljudsko biće.
S Badnjakom počinje blagdan svjetla. Najavljuje rođenje Mladog Svjetla, Sunca koje ne zalazi. Izvanjska nas svjetla podsjećaju i na to da je vrijeme obnoviti onu uljanicu duha, naše nutrine koju također s vremenom dohvati tama grijeha i zla. Ovaj blagdan poziva na sakrament ispovijedi, sakrament koji unosi svjetlo u našu nutrinu, prosvjetljuje naš duh, približava nas jedne drugima i samima sebi. Time se stvara novo i drukčije zajedništvo – zajedništvo po Božjoj mjeri. Stoga je Badnjak dan obiteljskoga zajedništva. Nikakvo čudo da je prije, a i sad, gdje god je to moguće, sačuvan običaj da se na Badnjak ne ide nikamo. Svi na okupu, u zajedništvu koje se dijeli s najvećom ljubavlju. Potrudimo se da nam večeras u noći zablista Mlado Sunce s visine!
Na Badnjak se Crkva spominje i praroditelja ljudskoga roda Adama i Eve.
Ova imena dolaze iz hebrejskog jezika – Adam znači zemlja, a Eva je “ona koja daje život, majka živih”. Crkveni oci naučavaju da su Adam i Eva oslobođeni grijeha Kristovim djelom spasenja koje se odnosi na sve ljude, zato su u kalendaru svoje mjesto dobili u predvečerje Božića.
Sretna i blagoslovljena sveta Badnja noć!
Katolici jedni drugima čestitaju Božić riječima: „Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo“, na što se odgovara: „I, s tobom, Bog da, zajedno“!
Dok, svi ostali Božić čestitaju tradicionalnom čestitkom: „Čestit Božić“!