Dana 24. listopada 1991. godine u Prekopakri je na pakračkom ratištu poginuo mladi hrvatski branitelj Mario Svjetličić…
Rođen je 12. srpnja 1972. godine u Pakracu u kojem je i odrastao uz roditelje i starijeg brata Damira. U Daruvaru je završio srednju prometnu školu za vozača kamiona. Volio je motocikle, frizirati i sastavljati motore. Zajedno s bratom kupio bi stari, hrđavi motor te ga cijelu zimu obnavljao i na proljeće završio i prodao. Tim novcem uspio si je platiti vozački ispit.
Nadimak mu je bio “seksi” jer je uvijek imao najmoderniju odjeću koju mu je uvelike po mjeri šivala njegova majka. U njezinu sjećanju ostao je kao vrijedno, dobro, sposobno, vrlo pametno i snalažljivo dijete. Volio je igrati šah i peći palačinke. Bio je talentiran za crtanje i slikanje. U ljeto 1990. pozvan je na odsluženje vojnog roka u JNA, najprije u Makedoniji, a zatim Kosovu. U vojsci je vozio sanitetsko vozilo.
Nakon odsluženja vojnog roka, vraća se kući početkom svibnja 1991. godine. S bratom je u rujnu pristupo u pričuvni sastav MUP-a RH s kojim sudjeluje u borbama na pakračkom i lipičkom ratištu. Osim što je držao položaje u Pakracu, Prekopakri i Lipiku, sudjelovao je u oslobađanju sela Kukunjevac i Dobrovac. Njegov mladi život prekinula je minobacačka granata koja je pala iza škole u Prekopakri i zadala mu smrtonosne rane.
Od iste je granate ranjen i njegov brat te još četvorica branitelja. Doktor Kinčl „Igla“ brzo je intervenirao no Mariu nije bilo spasa. Suborci ga se sjećaju kao velikog domoljuba i hrabrog vojnika.
Fotografija beživotnog tijela devetnaestogodišnjeg Maria Svjetličića, uz razbijenu sliku Josipa Broza Tita, koju je fotografirao Božidar Vukičević, jedna je od “najsnažnijih” iz cijelog Domovinskog rata.
Autor fotografije: ‘Tako sam ga našao, slika Tita nije namještena’
“Moram priznati da se ne sjećam previše jer sam nakon svega taj nesretni rat ostavio iza sebe”, kaže urednik CROPIX-a i časopisa “Otvoreno more”.
“No, pamtim da je bio početak rata, znam da sam se tamo vrtio i da oko tijela mladog, ubijenog branitelja nije bilo previše ljudi. Jednostavno sam uzeo fotoaparat i ovjekovječio scenu točno onakvu kakvu sam zatekao”, objasnio nam je ovaj bivši fotoreporter koji je tada radio za Slobodnu Dalmaciju i zabilježio veliki broj ratnih fotografija od Vukovara pa nadalje za koje se danas mnogi pitaju tko je taj koji je fotografirao sve ove strašne događaje. Da, to je bio ratni fotoreporter Božidar Vukičević, koji je mnogo puta bio u životnoj opasnosti, ali je i hvala Bogu i danas tu među nama, a nedavno je o njemu prikazan i dokumentarni film u kojemu smo, mnogi mogli prepoznati što je sve fotoaparatom zabilježio ovaj iznimni fotograf i hrabar čovjek koji se nije libio ići na najopasnije novinarske zadaće da bi danas upravo njegove fotografije mogle svjedočiti o strašnim razaranjima srpskog agresora. Božidar se ne razmeće sa svojim terenima, već dosta samozatajno govori o svemu , gdje je bio i što je radio sa svojim fotoaparatom koji je ovjekovječio dobar dio hrvatske novije povijesti od samog početka postavljanja četničkih barikada kod Kijeva pa nadalje.
“Titova slika je bila tako naslonjena, ja je nisam namještao”, objašnjava nam govoreći o nevjerojatnoj simbolici Josipa Broza – Tita koji dominantno, u maniri egzekutora, stoji uz mrtvo tijelo Marija Svjetličića, piše dnevno.hr.
Fotografija beživotnog tijela devetnaestogodišnjeg hrvatskog branitelja Maria Svjetličića, uz razbijenu sliku Josipa Broza Tita, koju je fotografirao Božidar Vukičević, jedna je od “najsnažnijih” iz cijelog Domovinskog rata.
Autor/B. M.
Izvor – Stjepan Benković i Branko Križan: “Poginuli branitelji u Domovinskom ratu Pakrac – Lipik 1991. – 1995.”
