Četvrtak, 16. siječnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

FOTO-Popis stanovništva 2021.: U Hrvatskoj udio katolika u odnosu na 2011. manji za sedam posto.

Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna 2022. konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Nakon što su u siječnju objavljeni prvi rezultati Popisa 2021., DZS je objavio i konačne rezultate, među kojima one o nacionalnoj strukturi, vjerskoj pripadnosti, i materinskom jeziku.

Prema najnovijem popisu stanovništva, Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48.17 %) i 2 006 704 žene (51.83 %).

U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se je za 413 056 osoba ili 9.64 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20.28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19.04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17.88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17.85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17.05 %)., prenosi IKA.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91.63 %, Srba 3.20 %, Bošnjaka 0.62 %, Roma 0.46 %, Talijana 0.36 % i Albanaca 0.36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0.30 %. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0.33 %, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0.58 %.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78.97 %, pravoslavaca 3.32 %, protestanata 0.26 %, ostalih kršćana 4.83 %, muslimana 1.32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4.71 %, dok se 1.72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Udio stanovnika koji su se izjasnili kao katolici, u odnosu na popis stanovništva 2011. godine, kada ih je bilo 86.28 % smanjio se je za 7.31 %.

Ostali kršćani uključeno je 96.47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od kojih se na pitanje o vjerskoj zajednici 87.26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi, njih 0.84 % izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj Crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0.50 %.

Prema materinskom jeziku, 95.25 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1.16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1 %.

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14.27 %, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22.45 %.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99.24 % ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0.74 % ili 28 784.

Objavljeni podaci dostupni su na stranicama DZS-a:

Ostali podaci Popisa 2021. objavljivat će se sukcesivno te će njihovo objavljivanje biti pravodobno najavljeno u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka.

Međutim, u obzir treba uzeti da popisivači nisu bili kod svih stanovnika.

Najnovije

S Markova trga ni pisma ni razglednice

Nije hadezeovskoga čelnika iz njegova poslijeizbornog tvrdoglavljenja prenulo čak ni to što je zagrebački nadbiskup Kutleša praktički zazvao Božji blagoslov na izbornog pobjednika. Ostao...

Mali Sloba poručio studentima: “Niko ne sme da vas bije”

Piše: Uredništvo Braniteljskog portala   Ustrajnost srbijanskih studenata u prosvjedima kojima zahtijevaju istragu i kažnjavanje odgovornih za palu nadstrešnicu kojom prilikom je stradalo petnaest osoba, uistinu...

15. SIJEČNJA 1992.- POVIJESNI DAN: HRVATSKA JE MEĐUNARODNO PRIZNATA DRŽAVA!

Hrvatska danas obilježava 33. obljetnicu međunarodnog priznanja. Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom...

Biblijska poruka 15. 1. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Svi traže Isusa – Isus im treba

Mk 1,29-39   Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah...

Jesu li istinski hrvatski domoljubi vani ili su u Domovini?

Za Predsjedničke izbore u RH aktivno se, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev, registriralo 250 000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini (110.332),...