Ugovor o kupnji i predaji potpisan je 12. svibnja 1681. godine. U Svetoj zemlji, u kojoj je sve manje kršćana i gdje nije lako sačuvati kršćanske svetinje, razmjeri njihovoga čina su veliki. A za hrvatski narod ovaj čin je razlog velikoga ponosa. Zbog toga je ovoj trojici Hrvata iz Sarajeva 29. ožujka 2014. godine u Getsemanskom vrtu postavljena spomen-ploča na kojoj latinskim, hrvatskim i engleskim jezikom piše: “Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva, vitezovi Svetog groba Jeruzalemskog, godine Gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima.”…
Nekadašnji kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje, a danas nadbiskup Pierbattista Pizzaballa, apostolski upravitelj Latinskog jeruzalemskog patrijarhata, u otkrivanju spomen ploče podsjetio je da su Sarajevo i Jeruzalem dva sestrinska grada koja su tijekom stoljeća dijelila istu sudbinu i sličan religijski sastav stanovništva. Bosna i Jeruzalem bili su dio istoga Otomanskog carstva. No, unatoč tome Crkva im je uspjela sačuvati kršćansko obilježje.
Spomen-ploča braći Branković postavljena je na inicijativu fra Tomislava Glavnika. U njezinoj izradi sudjelovali su: akademski kipar Marijan Glavnik, profesor dizajna Zdravko Tišljar, Stjepan Martinac i supružnici Matvej.
Zanimljivost
Iako nije poznato kada su prvi Hrvati počeli hodočastiti u Svetu zemlju, zna se da je jedan od najranijih hodočasnika bio Nikola Tavelić u XIV. stoljeću. Slijedio ga je fra Bonifacije iz Dubrovnika, kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje, koji je sredinom XVI. stoljeća dao obnoviti Baziliku Isusova groba. Veći broj hodočasnika iz Bosne primjećuje se u XVII. stoljeću, a među njima su i braća Brankovići. A njihova imena – Pavla, Jakova i Antuna iz današnjeg Sarajeva, ostaju trajno zapisana uz Crkvu svih naroda koju su gradile sve kršćanske nacije svijeta prije punih 90 godina.
Izvor-hkm.hr
L.K.