Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je u nedjelju Aju Sofiju uoči kontroverznog trenutka kad će se otvoriti kao džamija te je tvitao svoje fotografije u kultnoj građevini…
Erdogan je proveo približno jedan sat u Aji Sofiji, slušajući o pripremama koje su u tijeku za njezino otvaranje u petak, prenijela je državna novinska agencija Anadolija.
Turski je predsjednik najavio da će se građevina iz šestog stoljeća otvoriti kao džamija u kratkom roku nakon što je sud 10. srpnja poništio odluku iz 1934. godine kojom je pretvorena u muzej.
Erdogan je rekao u subotu da očekuje da će između 1000 i 1500 vjernika pohoditi molitve u petak te je obećao da će se provoditi mjere fizičkog distanciranja.
Područje ispred Aje Sofije također se može koristiti za molitvu, rekao je.
Aja Sofija bila je najveća crkvena građevina na svijetu otprilike 1000 godina. Osmanlije su 1453. godine osvojili Carigrad pa su crkvu pretvorili u džamiju. U doba turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka pretvorena je u muzej, a takvo je stanje ostalo do danas.
Posvećenje Aje Sofije provedeno je u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Mene (Menasa). Aja Sofija funkcionirala je sve do osmanskog osvajanja 1453. godine kao katedralna crkva carigradskih patrijarha (osim između 1204. i 1261. godina kad je bila pretvorena u katoličku katedralu za vrijeme Latinskog Carstva). Korištena je i za bizantske carske krunidbe. Danas carigradski patrijarsi kao stolnu crkvu koriste katedralu sv. Jurja, smještenu blizu obale Zlatnog roga, u istanbulskoj četvrti Fener, tj. Fanar (po kojoj su dobili ime fanarioti)
UNESCO je najavio da će već na sljedećoj sjednici ponovno razmotriti status Aje Sofije koja se od 1985. nalazi na popisu svjetske kulturne baštine.
Izrazio je žaljenje što se odluka donijela “bez dijaloga ili prethodne obavijesti”.
Podsjetimo, Sveta Sofija je od bizantske katedrale posvećene Božanskoj mudrosti, u vrijeme vladavine cara Justinijana, postala džamija, nakon osmanskoga osvajanja Carigrada 1453. godine, i njegova preimenovanja u Istanbul. Godine 1934. pretvorena je u muzej, a sada je dekretom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, prihvaćajući zahtjev male lokalne skupine islamista, pretvorena u džamiju. U govoru upravljenom naciji, turski je Predsjednik najavio da će se 24. srpnja u Svetoj Sofiji održati prva molitva.
Odgovarajući na kritike, predsjednik Erdoğan je branio tu odluku pozivajući se na nacionalni suverenitet i jamčeći da će vrata Svete Sofije i dalje biti otvorena svima, muslimanima i nemuslimanima, kao što vrijedi i za druge džamije. Svaka je kritika napad na našu neovisnost – rekao je Erdoğan.
UNESCO, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, izrazila je posebnu žalost zbog odluke Turske, koja – kako je istaknula – mijenja izvanrednu univerzalnu vrijednost toga mjesta, snažnoga simbola dijaloga.
L.K.
Vezane vijesti;
Papa Franjo jako žalostan zbog bazilike svete Sofije u Istanbulu koja postaje džamija…