Utorak, 21. siječnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

(FOTO) U ZAGREBU PREDSTAVLJEN ROMAN GRAD BEZ PTICA AUTORICE ANITE MARTINAC…

O autorici i njenome novom djelu govorili su Ante Beljo, istaknuti sudionik hrvatskoga političkoga života nakon demokratskih promjena i bivši ravnatelj HMI i Ivan Tolj, umirovljeni general i pjesnik…

Za svoj književni rad, ali i za sudjelovanje u Domovinskome ratu primila je niz značajnih nagrada i priznanja, među ostalim i Zlatnu povelju Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, Nagradu Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. Mreže hrvatskih žena, medalju “Oluja” i medalju “Ljeto 95” Ministarstva obrane RH, kao i Spomenicu Domovinskoga rata Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Zagrebačko predstavljanje romana upriličeno je 20. veljače u prepunoj velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, a o autorici i njezinome novom djelu govorili su Ante Beljo, istaknuti sudionik hrvatskoga političkoga života nakon demokratskih promjena i bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i Ivan Tolj, umirovljeni general i pjesnik. Osim konstatacije o iznimnoj književnoj vrijednosti romana Anite Martinac, oba su predstavljača knjige istaknuli i njezinu značajnu povijesnu, političku i vojnu važnost. Program kojemu su nazočili brojni uglednici iz političkoga i javnoga života Zagreba, Hrvatske i BiH moderirala je Lejdi Oreb, a ulomke iz „Grada bez ptica“ govorio je glumac Robert Kurbaša i sama autorica.
„Kako biste osjetili mirise, barutni dim, hladnu metalnu cijev automata, vlažni rov ili bilo koji od njegovih ustaljenih opisa preobrazit ću se u mnoge likove i biti strah u njihovim očima kojeg ni sami nisu bili svjesni. Mogu biti i adrenalin koji ih je nosio ili tek suborac koji ih je razumio“, obraća se čitateljima mostarska književnica i sudionica Domovinskoga rata Anita Martinac u uvodu svoga novog romana „Grad bez ptica“, objavljenoga u nakladi Udruge Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u Bosni i Hercegovini.
Radnju romana, opsega 229 stranica, odnosno 45 poglavlja u kojima kroz optiku neposrednih sudionika  bitnih događanja donosi  niz jedinstvenih, pojedinačnih sudbina, autorica smješta u svoj rodni grad, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo koje je obilježeno sukobima i ratom. Valja naglasiti da su svi likovi romana, ali i događaji o kojima Anita Martinac piše stvarni.
Prije „Grada bez ptica“ Anita Martinac je objavila tri romana, 2015. godine „Medaljon, 2016. „Posljednji“ i 2017. „Od Franje do Franje“, a napisala je i brojne zapažene pjesme i novele. Za svoj književni rad, ali i za sudjelovanje u Domovinskome ratu primila je niz značajnih nagrada i priznanja, među ostalim i Zlatnu povelju Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, Nagradu Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. Mreže hrvatskih žena, medalju “Oluja” i medalju “Ljeto 95” Ministarstva obrane RH, kao i Spomenicu Domovinskoga rata Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Tekst i foto: Željko Rupić

Najnovije

Donald Trump prisegnuo kao 47. predsjednik SAD-a

Donald Trump je položio prisegu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, otvarajući još jedan turbulentni četverogodišnji mandat s obećanjima da će pomaknuti granice izvršne vlasti,...

Zvonimir Troskot: “Uzlet europske desnice zbog loših ekonomskih odluka i krive migrantske politike”

  U ovoj epizodi podcasta ''Geopolitika i sigurnost'' Zvonimir Troskot razotkriva koliko saborski zastupnici zaista rade, analizira razloge političkih potresa poput Milanovićeve velike pobjede i...

Biblijska poruka 20. 1. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Staro i novo u Isusu Kristu

Mk 2,18-22                  Ivanovi su učenici i farizeji postili. I dođu neki i kažu mu: »Zašto učenici Ivanovi i...

Proroštvo svetice koju je svetom proglasio papa Franjo! ‘Ono što dolazi preživjet će samo četvrtina čovječanstva’

Jedna od zanimljivosti vezanih uz svetu Mariju jest proroštvo u kojemu je ona govorila o ‘tri dana tame’. Nazivali su je “Malenom Arapkinjom”, Glasnicom...

Jesu li Nepalci postali Hrvatima teret ili su Hrvati sami sebi postali teret?

Nedavno mi je jedan ratni kolega spremio fotografiju Nepalaca koje su vlasnici poduzeća Miviko d.o.o.Posušje iz Posušja zaposlili u nedostatku radne snage i napisao...