Peti Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture ugostio je u utorak u Zagrebu nagrađivanu argentinsku spisateljicu i novinarku sa španjolskom adresom Mariu Fasce, koja je u susretu s hrvatskim čitateljima govorila o svojem književnom radu, te predstavila hrvatski prijevod svojeg romana “Žena iz Isle Negre”.
Fasce je gostovala u festivalskom programu ‘Dvostruki portret’ zajedno s hrvatskom književnicom i kolumnisticom Milanom Vuković Runjić, a uvodno ih je u Dvorani Mueller Kina Europe najavio programski direktor i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.
Istaknuo je kako mu je iznimna čast ugostiti na jednome mjestu jednu od ponajboljih španjolskih spisateljica i urednica podrijetlom iz Argentine Mariu Fasce, i kolumnisticu i pjesnikinju Milanu Vuković Runjić, autoricu niza romana, od kojih se mnogi bave povijesnim ličnostima.
Maria Fasce (1969.) argentinska je spisateljica i prevoditeljica koja živi i radi u Madridu. Piše za razne španjolske i argentinske novine, između ostalog za El Pais i La Nacion. Autorica je nekoliko romana i zbirki kratkih priča prevedenih na niz svjetskih jezika, za koje je dobila prestižne književne nagrade.
Njezin roman “Žena iz Isle Negre” (2015.) u nas je objavljen ove godine u izdanju nakladnika Hena com i prijevodu Duške Gerić Koren.
Radnja romana smještena je u kuću Pabla Nerude, u pitoresknom mjestu Isla Negra u Čileu, gdje djevojčica Elise dolazi s majkom Raquel koja se odlučuje za posao spremačice kod poznatoga pjesnika kako bi prehranila sebe i kćer.
Fasce u knjizi portretira Nerudu i kao zaigranog zaljubljenika u život i slavnoga pjesnika, kao zavodnika i nježnog ljubavnika, ali i okrutnog egocentrika.
Nepoznata priča o poznatom pjesniku
Autorica je otkrila kako je Nerudu odabrala za središnji lik svojeg romana nakon što je posjetila neobičnu pjesnikovu kuću u Isli Negri.
“Bilo mi je neobično nakon toga posjeta doživjeti pjesnika uz čije sam pjesme odrastala kao ekscentričnoga i djetinjastoga. Činilo mi se prilično kontradiktorno da jedan pjesnik koji piše takve ljubavne pjesme s druge strane živi u kući koja izgleda kao kuća za djecu”, pojasnila je.
Osmislila je priču koja ima ljubavnu nit, što je tema koja je oduvijek kao spisateljicu zanima, ali je isto tako željela prikazati “drugu stranu Nerude”, portretirati ga na jedan drugačiji način od uobičajenog doživljaja velikog latinoameričkog pisca – prikazati ga kao hirovitog, jer “svi mi pisci stalno smo u potrazi za nekom novom, nepoznatom pričom”, rekla je.
“Nepoznatu priču o poznatoj ličnosti” Pablu Nerudi pokušala je ispisati kroz likove: “Volim likove koji se kroz priču razvijaju tako da se može pratiti kako se razvijaju njihovi osjećaji. Tako sam željela ispričati tu priču. Zanimalo me ispričati jednu zanimljivu priču o Pablu Nerudi, ali i pretvoriti njegovu kuću u Isli Negri u jedan laboratorij ljubavi, seksualnosti, odnosa među ljudima”, napomenula je Fasce.
Roman je najavljen kao istodobno važan književno-povijesni dokument u kojemu su događaji iz stvarnoga života obogaćeni fikcijom, i fascinantna proza snažno nabijena emocijama u kojoj se dojmljivo ukrštaju životne putanje više pojedinaca tvoreći tako priču izrazite napetosti i literarne snage.
Autorica je istaknula kako joj je jezik posebno važan. “Kada pišem uvijek jako brinem o riječima, ali želim zapravo da se one ne primijete. Tražim ih vrlo pažljivo kako bi čitatelj mogao ‘kliziti’ kroz roman ali ne želim da se to vidi. Ono što želim je da se čitatelj dok čita osjeća kao da gleda film”, kazala je.
U razgovoru koji je moderirala novinarka, urednica i prevoditeljica Maja Peterić, književnica i kolumnistica Milana Vuković Runjić govorila je o svojoj već poznatoj knjizi “Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima”.
5. Festival svjetske književnosti održava se od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost i kulturu njemačkog govornog područja. U 60-ak festivalskih programa sudjeluje više od 50 gostiju iz 17 zemalja svijeta. U sklopu FSK-a, Fasce je u ponedjeljak boravila i u Splitu, gdje je razgovor s autoricom u Gradskoj knjižnici Marka Marulića vodio Srećko Jurišić.
Autor/Hina