Utorak, 10. prosinca 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

HAZU bira nove članove, među kojima i do deset redovitih članova

Za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) četvrtak je izborni dan, kada će članovi HAZU-a  na izbornoj skupštini birati do deset novih redovitih članova koji će time dobiti titulu akademika, do osam dopisnih članova i do 11 članova suradnika, a reizbor će se provesti za do osam članova suradnika.   

Izbori u vodećoj hrvatskoj znanstvenoj, kulturnoj i umjetničkoj ustanovi održat će se tradicionalno u palači HAZU gdje će njezini redoviti članovi – akademkinje i akademici  odlučiti hoće li podržati prijedloge nekoliko razreda Akademije koji su za ovu izbornu skupštinu predložili kandidatkinje i kandidate za redovite članove.

Sedam razreda HAZU predložilo kandidate za nove akademkinje i akademike

Od ukupno devet razreda HAZU prijedloge je uputilo sedam raazreda, a dva razreda – za prirodne i tehničke znanosti za ove izbore nisu istaknuli kandidate.

Tako je Razred za društvene znanosti predložio dvojicu kandidata za nove akademike – to su Arsen Bačić i Željko Tomičić, a dvojicu kandidata – Gorana Muića i Tomislava Cvitaša preložio je i Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Razred za medicinske znanosti predložio je pak dvoje kandidata – Dražena Matičića i Mirnu Šitum, dok je Razred za filološke znanosti predložio jednoga kandidata – Marka Samardžiju.

Razred za književnost predložio je jednu kandidatkinju – Željku Čorak. I Razred za likovne umjetnosti preložio je jednoga kandidata – to je Igor Rončević, dok je Davorin Kempf jedini predloženik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Osmero kandidata za dopisne članove su Silvio Ferrari (Italija) u Razredu za književnost, Vanda Grubišić (SAD) u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović (Njemačka) u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković (SAD) u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić (SAD) u Razredu za medicinske znanosti, Davor Rodin (Hrvatska) u Razredu za društvene znanosti, Harry White (Irska) u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Peter Wriggers (Njemačka) u Razredu za tehničke znanosti.

Kada je pak riječ o 11 kandidata za članove suradnike u Razredu za društvene znanosti su trojica kandidata – Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, dvoje kandidata – Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar u Razredu za prirodne znanosti, a i u Razredu za medicinske znanosti dvoje je kandidata – Lovorka Grgurević i Davor Štimac. Dvojica kanidata su i u Razredu za likovne umjetnosti – Krešimir Rogina i Vinko Penezić.

Hana Breko Kustura kandidatkinja je za člana suradnika u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, a Sanja Steiner kandidatkinja je u Razredu za tehničke znanosti.

Za osam članova suradnika provest će se reizbor, to su Arsen Bačić i Željko Tomičić u Razredu za društvene znanosti, Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić u Razredu za filološke znanosti, Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.

Akademija ima počasne, redovite i dopisne članove te članove suradnike.

Na svome početku 1866. Akademija je imala 16 redovitih članova, a danas je taj broj udeseterostručen, jer HAZU može imati maksimalno 160 redovitih članova. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik/akademkinja i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.

Za počasnoga člana može biti izabrana osoba osobito zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. Danas Akademija nema počasnih članova. Počasni članovi Akademije bili su nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling, zatim Teodor Wickerhauser, don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha, Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanovič Mendeljejev, Nikola Tesla, kardinal Franjo Kuharić i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika iz svijeta.

Za redovitoga člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati.

Za dopisnoga člana biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji u nekom obliku surađuju s HAZU. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160 članova, isto kao i redovitih članova.

Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, najviše 100 suradnika.

U HAZU djeluje devet razreda – Razred za društvene znanosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti, Razred za filološke znanosti, Razred za književnost, Razred za likovne umjetnosti, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Razred za tehničke znanosti.

HAZU ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice (u Zagrebu i izvan Zagreba) koje su u pravilu u nadležnosti pojedinih razreda, a u sastavu Akademije su i mnoga znanstvena vijeća, odbori , različita povjerenstva i centri sa sjedištem u Zagrebu ili izvan njega.

A.K.

Najnovije

Biblijska poruka 10. 12. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: U potrazi za izgubljenim

Mt 18,12-14   Reče Isus svojim učenicima: »Što vam se čini? Ako neki čovjek imadne sto ovaca i jedna od njih zaluta, neće li on ostaviti...

Kardinal Ruini: Prva ukazanja u Međugorju su bila vjerodostojna

Talijanske dnevne novine Corriere della Sera objavile su opširan intervju s Camillom Ruinijem koji slavi sedamdeset godina svećeništva.   Na početku intervjua govorio je o tome...

Na današnji dan prije 25 godina umro je prvi hrvatski predsjednik i otac moderne Hrvatske Franjo Tuđman

“Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!” -Bio je jedinstven čovjek. Imao je jasne političke vizije, čeličnu volju,...

Optužen za ubojstvo hrvatskih branitelja u Ceriću

Zbog sumnje da je u listopadu 1991. u Ceriću zlostavljao ratne zarobljenike te usmrtio osam hrvatskih policajaca i pripadnika HOS-a osječko županijsko tužiteljstvo podiglo...

Tomašević gradi novi “Jasenovac”

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Nama braniteljima, "svjedocima vremena" teško je otrpiti uvrjede na naš račun, osobito one koje dugoročno stvaraju hipoteku da su hrvatski...