Nedjelja, 14. travnja 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hoće li 2024. biti godina u kojoj ćemo ”učiniti Europu ponovno velikom”?

Piše: Filip Gašpar

 

U subotu, 17. veljače, mađarski premijer Viktor Orbán održao je svoj godišnji govor o stanju nacije. Njegov govor se, između ostalog, fokusirao na nadolazeće izbore za EU i izazove s kojima se suočavaju konzervativne snage dok pokušavaju preoteti Bruxelles lijevoj birokraciji.

Prema Orbánu, 2023. su obilježili neuspjesi EU-a, uključujući strategiju Ukrajine koja se raspada, rastuću ilegalnu migraciju i krizu srednje klase zbog visokih troškova života. Unatoč padu stopa zadovoljstva, Orbán ne očekuje da će vladajući eurokrati promijeniti kurs. Naglasio je da prave promjene može donijeti samo nova europska desnica.

Orbán je 2024. opisao kao moguću prekretnicu, posebno s obzirom na “superizbornu godinu” u kojoj će oko polovice svjetske populacije imati priliku sudjelovati na izborima. Naglasio je da bi svjetska politika krajem godine potencijalno mogla biti vrlo drugačija.

Središnji izbori za Zapad

Središnji izbori za Zapad bit će parlamentarni izbori u Bruxellesu i predsjednički izbori u Washingtonu. Dok je većina europskih čelnika zabrinuta zbog rezultata u SAD-u, Orbán je izrazio optimizam.

Budimpešta je predana prisiljavanju Rusije i Ukrajine na pregovore kako bi se spriječile daljnje smrti, umjesto da se oslanja na beskrajne isporuke oružja koje bi samo produžile sukob. Moguću promjenu u Washingtonu Orbán vidi kao priliku za prekid vatre u Ukrajini.

Njemačka to radi drugačije

U Njemačkoj stvari stoje drugačije. Njemačka podržava Ukrajinu od početka rata prije 24 mjeseca – i financijski i vojno.

Savezna vlada Njemačke je prošlog prosinca objavila da je Ukrajini pružila pomoć u ukupnom iznosu od gotovo 28 milijardi eura. Njemačka je u Europi daleko najveći donator Ukrajine, au svijetu je odmah iza SAD-a. EU je već osigurao 90 milijardi eura potpore; odlučeno je upravo još 50 dodatni milijardi  dati Ukrajini.

Mađarska se ne miješa

Orbán je naglasio da Mađarska nema izravnu riječ o izborima u drugim zemljama. Ipak, pozdravio bi povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a i nada se da će pridonijeti miru u istočnoj polovici Europe.

Izbori u SAD-u podudaraju se sa šestomjesečnim mandatom Mađarske kao predsjedatelja Vijeća EU-a. Orbanov program je: ” Učinimo Europu ponovno velikom  (Make Europe Great Again) – MAGA tamo, MEGA ovdje.”

Ali prvo se u EU moraju dogoditi političke promjene na europskim izborima u lipnju. “Nikada nije bila tako velika distanca između politika Bruxellesa i interesa i volje Europljana”, rekao je Orbán. “Europa mora preoteti Bruxelles kako bi među građanima Bruxellesa konačno bilo nekoliko Europljana.”

Mađarska nije sama u tome. Znakovi konzervativnog oživljavanja mogu se vidjeti diljem Europe. Rassemblement National u Francuskoj želi pobijediti na izborima za EU s trećinom francuskih glasova. A slične tendencije vidljive su iu drugim zemljama EU.

U tri istočnonjemačkim pokrajinama predstoje izbore na kojima “Alternativa za Njemačku”, koja je druga najpopularnija stranka nakon CDU-a. na saveznom nivou, vodi u anketama. Sve to govori da će AfD biti nezaobilazan faktor u sastavljanju nove Vlade.

Postoji realna šansa da dva nacionalno-konzervativna, populistička bloka – ECR i ID – postanu treća i četvrta najveća stranka na europskim izborima.

Prava ”europska alternativa”

Orbán je upozorio na odbacivanje europskog projekta kao takvog, jer on nije neprijatelj, već su ga samo oteli oni koji ga koriste za svoje interese. Pozvao je da se na “novu desnicu” ne gleda kao na „alternativu Europi“, već kao na “europsku alternativu”.

Unatoč izazovima koji su pred njim, Orbán je optimističan glede izazovne, ali uspješne godine. Nada se oživljavanju veličine u Europi i Americi, jačanju regionalne suradnje u srednjoj Europi i suverenističkom zaokretu u Bruxellesu. “To je ono što želimo pod božićnim drvcem do kraja godine”, zaključio je Orbán svoj govor.

U interesu zapada i slobodnog svijeta možemo se samo nadati da će se Orbánove želje ostvariti i da se jedna godina kao 2023 ne ponovi.

 *Filip Gašpar studirao je talijanistiku i slavistiku na nekoliko sveučilišta. Živi i radi u Berlinu kao politički savjetnik Alternative za Njemačku.

Najnovije

Mišo Kovač otkrio za koga će glasati na izborima: ‘Ako ne dobije, bit će muvana!’

Mišo je prije dvije godine iznenadio hrvatsku javnost diplomatskim komentarom na odnos aktualnog hrvatskog predsjednika Milanovića i premijera iz redova HDZ-a, a svoje mišljenje...

Anušić: Projekti koji se dosad nisu ostvarili sada su moja briga

Foto:Screenshot/RTL   U Koprivničko-križevačkoj županiji, koja je prema novom ustroju izbornih jedinica sada dijelom u četvrtoj, HDZ i koalicijski partneri očekuju dobar izborni rezultat. “Projekti koji...

Papa Franjo: ‘Prestanite s ratom, prestanite s napadima, prestanite s nasiljem!’

Foto:Vatican media   Nakon podnevne molitve Kraljice neba 14. travnja papa Franjo je izrazio žalost i zabrinutost zbog napada Irana na Izrael te potaknuo da se...

Domovinski pokret: Hasanbegović zlata vrijedi (Video spot)

Domovinski pokret prenio je na svojoj youtube stranici promotivni spot Zlatka Hasanbegovića, 2. na njihovoj listi u I. izbornoj jedinici. Uz spot poručuju -...

Vričko: Ide Vaskrs – pomolimo se!

Foto:Katolički tjednik   Dobro je, dakako, što je Zapadni Balkan u mislima pape Franje. Još bi, međutim, bolje bilo da bude i u molitvama. Naročito oko...