Četvrtak, 10. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvatska između dva trenda: Pad broja domicilnog stanovništva i ubrzana imigracija

Ono što se nekad činilo kao daleka budućnost ili teorija zavjere postala je hrvatska sadašnjost. RH užurbano postaje imigrantskom državom koja sve češće, osim radnika iz susjednih zemalja, privlači i radnike iz “Trećeg svijeta”. Nepalci, Filipinci i Indijci od nedavno rade u svim hrvatskim gospodarskim sektorima: građevinskom, turističkom, uslužnom… Iz godine u godinu MUP evidentira rekordne brojeve izdanih radnih dozvola koje se broje u stotinama tisuća.

 

Veliki priljev stranaca, osim kratkotrajnog zadovoljenja “potreba tržišta”, sa sobom donosi i mnoge nepoznanice, ali i probleme. Ukoliko se vodimo primjerima razvijenijih država zapadne Europe u kojima je trend dolaska jeftinije radne snage iz dalekih zemalja započeo prije više desetljeća i u kojima su vidljivi negativni fenomeni poput povećanja stope nasilja i stvaranja paralelnih društava, pred Hrvatskom je izazovno razdoblje.

Koliko je danas stranih radnika u Hrvatskoj?

Svakom stanovniku Hrvatske, i bez službenih statistika, vidljivo je da broj stranih radnika u RH sve više raste. Još do prije nekoliko godina Hrvatska je uspješno odolijevala ovom trendu u kojem neki vide ekonomsku nužnost, a drugi smatraju da je u pozadini pomodarski globalistički trend. Kako god bilo, strani radnici u Hrvatskoj su sadašnjost.

Prema službenom izvješću MUP-a u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. izdano je ukupno 172 499 dozvola za boravak i rad. Ova službena brojka zasigurno podcjenjuje stvaran broj stranaca u RH, piše Narod.hr.

Tako nešto razumno je zaključiti uzimajući u obzir čak 68 000 prošlogodišnjih zahtjeva za azilom u RH, poroznost hrvatske granice, učestalost neprijavljenog rada kao i nedovoljno reguliranje procesa dovođenja stranih radnika u RH.

Države iz kojih dolaze

U prošlosti su državljani susjednih zemalja poput BiH, Srbije ili Sjeverne Makedonije bili sinonim za strane radnike u Hrvatskoj. Iako “susjedi” još uvijek predvode listu, za petama su im radnici s dalekog istoka: Nepalci, Indijci i Filipinci.

Podaci MUP-a po državama iz kojih strani radnici dolaze u RH:

Bosna i Hercegovina – 38.236

Srbija – 24.028

Nepal – 23.493

Indija – 15.627

Sjeverna Makedonija – 13.412

Filipini – 10.999

Kosovo – 9.922

Bangladeš – 8.749

Turska – 5.067

Albanija – 4.244

U kojim granama gospodarstva su zaposleni i koliko su plaćeni?

Stranci se u Hrvatskoj zapošljavaju u svim gospodarskim granama. Iako danas nije neobično vidjeti strane radnike u nekoj brzorastućoj IT kompaniji ili u upravi neke financijske institucije, velika većina stranih radnika zaposlena je u građevinskom sektoru (68 000), turizmu (45 000) i industriji (24 000).

Strani radnici svugdje su u svijetu, nažalost, često sinonim za najniže plaćene radnike. Takvu predrasudu dokazuju i podaci o plaćama stranih radnika u RH. Primjerice stranac zaposlen kao zidar u prosjeku može računati tek na 648 eura, a dostavljač na još manje – 562 eura. Za usporedbu prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1200 eura.

Trend dolaska stranih radnika će se nastaviti?

U nedostatku jasne imigrantske državne politike, proklamiranih potreba tržišta za radnom snagom i trendova u ostatku Europe razumno je zaključiti da nedavni priljev stranih radnika u Hrvatsku predstavlja tek početak. Uz to, zemlje iz kojih strani radnici sve češće dolaze poput Indije, Nepala ili Filipina svojom brojnošću predstavljaju “nepresušan bazen” radne snage koja će pritisnuta siromaštvom tražiti put prema Europi.

S druge strane hrvatsko stanovništvo ubrzano stari i odumire. U razdoblju između 2011. i 2021. Hrvatska je prema službenom popisu stanovništva izgubila preko 400 000 građana i sad broji tek oko 3 800 000 stanovnika.

Kombinacijom dolaska velikog broja stranih radnika i opadanja broja domicilnog stanovništva Hrvatska će se u narednim godinama naći pred ozbiljnim izazovima koje već danas vidimo u Švedskoj, Belgiji ili Njemačkoj.

 

Najnovije

Premala je ova Hrvatska brvno…

Foto:Katolički tjednik   Skrušeno, na granici isprike, Milanović je u Tivtu kazao kako on nije sudjelovao u spuštanju rampe na crnogorsko-hrvatskoj međi četvorici-petorici četničkih vojvoda i...

Miro Bulj bijesan zbog Vučićeva dolaska u Dubrovnik: “Da sam danas ondje…”

Foto:Maxportal   Predsjednički kandidat Miro Bulj na Facebooku se osvrnuo na dolazak Aleksandra Vučića u Dubrovnik i podsjetio što je učinio kada je predsjednik Srbije 2018....

Teme queer festivala u Rijeci: Od LGBTIQ obrazovanja djece do ‘štetnosti’ religije

Foto:Screenshot   Od 10. do 12. listopada centrom Rijeke će se vijoriti zastave duginih boja jer se održava već tradicionalni Festival queer i feminističke kulture Smoqua....

Biblijska poruka 10. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Daj nam duha svoga, Gospodine

Lk 11, 5-13   Reče Isus svojim učenicima: »Tko to od vas ima ovakva prijatelja? Pođe k njemu o ponoći i rekne mu: ‘Prijatelju, posudi mi...

Krešić za Kompas: Schmidt ide u Strasbourg zaustaviti Hrvate da naprave treći entitet

Foto:RTV Herceg-Bosne   „Mostar je bio pogođen slabom izlaznošću. Prvi razlog su katastrofalne poplave, odroni i smrt velikog broja ljudi, a drugi razlog je vjerojatno da...