Subota, 5. srpnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvatska je izgubila, no dobila je znanost

Rajesh Vyas, ugledni liječnik i umirovljeni dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, svojevremeno predstojnik medicinskih ureda američkih veleposlanstava u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, komentirao je za Jutarnji rezultat izbora za predsjednika RH.

 

U američkoj diplomaciji sam radio više od 15 godina, dobro sam upoznat s političkim procesima u SAD-u, Europi, Africi, Indiji, Japanu, a odnedavna sam i hrvatski državljanin i odlučio sam ukratko analizirati upravo završene predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Usprkos želji da ovu analizu napravim i ranije, no kako bi u cijelosti bio nepristran, pričekao sam rezultate izbora i tek sada sam se oglasio.

Ovi predsjednički izbori u Hrvatskoj su prema svim dosadašnjim pokazateljima bili posebni. Građani su bili skloniji bojkotom izlaska na izbore poduprijeti dosadašnje i poznato, nego pružiti potporu novom kandidatu Draganu Primorcu. Primorac koji je poznat kao znanstvenik, nije toliko poznat kao političar te bi mogao predstavljati ozbiljniji zaokret dosadašnje i ustaljene predsjedničke politike. Dosadašnji predsjednik je imao samo jednu strategiju tijekom cijele predsjedničke kampanje; izbjegavati kampanju davati populističke izjave i okretati sve na šalu. Nedvojbeno, upravo to je građanima bilo puno značajnije od preispitivanja njegove predsjedničke funkcije zadnjih 5 godina. Podjednako nevažno biračima je bilo to što gotovo nije niti sudjelovao u predsjedničkoj kampanji, te što je izbjegao sva sučeljavanja osim dva HTV-ova. No, kao iskusan političar tijekom cijele kampanje koristio je činjenicu da je HDZ na vlasti punih 9 godina i da bez obzira na brojna postignuća Plenkovićevih vlada, ipak u Hrvatskoj još uvijek postoje brojni nezadovoljnici koji za sve probleme u državi, imaju dežurnoga krivca, vladajuću stranku. Ovo su samo još jedni izbori u Hrvatskoj gdje se glasalo protiv.

S druge strane, osobno sam kao i brojni politički analitičari iz SAD-a bio uvjeren da će snažan kandidat desnoga centra,poput Dragana Primorca motivirati građane da se ujedine oko novog koncepta Hrvatske budućnosti. Veliko međunarodno iskustvo Dragana Primorca, njegovo obrazovanje, globalna prepoznatljivost, poslovni uspjesi i prijateljstva s vodećim svjetskim čelnicima su naviještala da će u slučaju njegovog izbora, Hrvatska napraviti veliki iskorak u vanjskoj politici, a osobno sam mislio da nitko Hrvatsku ne može toliko približiti SAD-u, kao što to može Primorac. To mislim i dalje. A to je zapravo u ovom trenutku, kad je politika predsjednika Trumpa prema EU još uvijek nejasna, neizmjerno važno za budućnost Hrvatske. Hrvatsku poznajem relativno dobro, i osobno vjerujem da bi Primorac bio sjajan predsjednik Hrvatske koji bi ovoj prelijepoj državi dao potpuno drugačiju dimenziju.Iako je Primorac javna osoba, nisam baš siguran koliko je građana Hrvatske znalo koga imaju u svojim redovima iako je Primorac jako dobro prihvaćen i cijenjen u Hrvatskoj, ali prvenstveno kao znanstvenik, stručnjak i poduzetnik.

U sklopu svih navedenih okolnosti, građane Hrvatske više nije zanimalo to da je Dragan Primorac među najcjenjenijim znanstvenicima u svijetu, da je poslovni partner s najvećim američkim institucijama, da indijski premijer prekida svoje državničke obveze kako bi ga primio i razgovarao o suradnji Indije i Hrvatske, da američki studenti, policajci, suci, vojska uče iz njegovih forenzičkih knjiga, i da desetci Nobelovaca dolaze u Hrvatsku na njegov poziv? Nije ih zanimalo da je bio najuspješniji ministar znanosti i obrazovanja koji je gradio sveučilišta i veleučilišta po cijeloj Hrvatskoj, otvorio brojne škole, posebice se bavio mladima i uvođenju novog koncepta izvrsnosti, uveo državnu maturu (američki SAT), učenje dva obvezna strana jezika u osnovne škole, informatizirao cijeli sustav obrazovanja i znanosti, o čemu je čak pisao čuveni Science magazin. Sve to je palo u drugi plan.

I danas sam, više nego ranije uvjeren da građani Hrvatske uopće nisu bili svjesni koga su imali za predsjedničkog kandidata. Rijetko kada ljudi poput Primorca odluče riskirati svoju karijeru i ugled staviti na raspolaganje državi koju vole. Njemu sigurno politika nije trebala, ali vjerujem da je on trebao Hrvatskoj. Živimo u izazovna vremena. I Hrvatskoj i svijetu trebaju lideri koji će svijet učiniti boljim mjestom za život te koji će uravnotežiti društveno i individualno dobro. To mogu samo lideri koji su vođeni načelima morala, znanja, otvorenosti, pravde, zakona, rada i reda. Duboko vjerujem da je jedan od njih Dragan Primorac. Međutim isto tako sam uvjeren da će i u novim okolnostima on i dalje činiti sve kao i ranijih godina kako bi Hrvatska koju toliko voli napravila snažne iskorake ka budućnosti. A kad je riječ o budućnosti, nitko od nas ne može pobjeći od odgovornosti sutrašnjice izbjegavajući je danas.

Foto: Screenshot

Najnovije

Povijesni iskorak prema istini o komunističkim zločinima

Piše: glavni urednik Vlado Kolak Predsjednik Domovinskoga pokreta Ivan Penava, kako sada stvari stoje, neće ići u Vladu, već će ostati potpredsjednik Hrvatskog sabora i...

Početak kraja Ivana Vukadina: Lokalna moć, nacionalna šteta

Ambicija lokalnog političara iz HBŽ-a sve jasnije prelazi crtu: od suradnje s bošnjačkim strankama, preko šutnje o politički motiviranim donacijama, do relativizacije jezika i...

Pozivamo Vas na predstavljanje projekta: GODINA VELIKIH JUBILEJA 13.6.2025. (na Antunovo) u 20 sati u hotelu Phenix u Sesvetama

Piše: glavni urednik Vlado Kolak Prezentacija projekta CROATON 1100, -nacrta , murala i monumentalnog spomenika u HB ! - Izložba slika likovnog ciklusa POVIJEST HRVATA -...

SVIJET PRED NOVIM VELIKIM RATOM: Izrael napao Iran. Ubijen zapovjednik Revolucionarne garde i više atomskih fizičara. Oglasio se i Trump

Izrael je rano jutros izveo zračni napad na ciljeve u Iranu, u kojem je, prema iranskim izvorima, poginuo visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde, kao...

Hitrec: Zakmardijeva škrinja povlastica: Ustaša iz 1643.

  Piše: Hrvoje Hitrec, Hrvatsko kulturno vijeće   Idu dalje Hrvatske kronike, doista ne znam koliko im je godina, ali bit će oko dvadeset. Koliko još, sam...