Petak, 7. studenoga 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvatsku još nije priznalo ovih 11 država, jedna je to učinila u veljači prošle 2018.

Prije točno 25 godina, 15. siječnja 1992. Republika Hrvatska je, nakon obrane od velikosrpske agresije, dobila i međunarodno priznanje svoje neovisnosti…

Toga dana suverenu Hrvatsku priznale su Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska, a do kraja siječnja Republiku Hrvatsku su priznale još 44 države.

Hrvatsku je prva priznala susjedna nam Slovenija, ali u to vrijeme, u lipnju 1991.godine ni ona nije bila međunarodno priznata. Isto su učinile i bivše sovjetske republike, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija. Svima je dobro znano kako je prva država koja je priznala Hrvatsku bio Island u prosincu 1991. godine.

Dok Aleksandar Vučić sve više i više priznaje kako je Kosovo za Srbiju zauvijek izgubljeno, a srbijanski ministar vanjskih poslova luta Afrikom u potrazi za ponekom zemljom koja bi povukla svoje priznanje najnovije države koja je nastala u urušuvanju sanjanoga srpskog imperija, tromost i nezainteresiranost jednog dijela svjetskih zemalja za sudbinu svojih europskih parnjaka i prepucavanja s jugoistoka Europe pokazuje i to što Republiku Hrvatsku, gotovo 30 godina od njezina osamostaljenja, još uvijek ne priznaje – 11 država.

Države koje duboko u trećem desetljeću postojanja neovisne i demokratske Republike Hrvatske nisu priznale, a da s njima ne gajimo ni diplomatske odnose, su: Burundi, Butan, Svazi, Južni Sudan, Tonga, Liberija, Maršalovi Otoci, Niger, Somalija, Srednjoafrička Republika i Tuvalu.

Ruanda, koja ima gotovo 12 milijuna stanovnika, zasad je posljednja država koja je priznala Hrvatsku, te je ovakve popise krasila sve do 15. veljače 2018 godine.

Među svim državama svijeta postoje još poneke koje nisu formalno priznale hrvatsku državu, ali odavno grade diplomatske odnose s Hrvatskom (poput, primjerice, Senegala, Kambodže, Haitija ili Mozambika), što se uzima kao neka vrsta “de facto” priznanja.

I dok većina navedenih zemalja, koje još uvijek ne priznaju Hrvatsku, broji nekoliko stotina tisuća stanovnika, među njima se nalaze i neke države koje su, po svojoj populaciji, veće i od Hrvatske.

Srednjoafrička republika tako ima 4.595 milijuna stanovnika, Liberija 4.614 milijuna, Južni Sudan 12.23 milijuna, Somalija 14.32 milijuna, a Niger ima populaciju od čak 20 milijuna ljudi.

Iako nije riječ o svjetski utjecajnim državama, zanimljivo je pitanje zašto 26 i pol godina nakon što su Hrvatsku priznale Slovenija, Island i Vatikan, pa potom i Njemačka i druge veće zemlje, navedene države još nisu obavile tu formalnost.

Najvjerojatniji razlozi su, po svim procjenama, nezainteresiranost za diplomaciju, nefunkcionalnost institucija i opća tromost, kako državnih činovnika, tako i cjelokupnog sustava.

Hoće li Srbija ikada priznati neovisnost RH?

Hrvatsko-srpski diplomatski odnosi u formalnom smislu postoje od ljeta 2006. godine kada je Hrvatska Srbiji formalno priznala neovisnost, odnosno pravo nasljedstva nakon što je, izglasavanjem neovisnosti Crne Gore prestala postojati dotadašnja državna zajednica Srba i Crnogoraca koja se u desetljeću nakon raspada SFRJ svakako zvala. Prije toga je Srbija s Hrvatskom imala međunarodne odnose samo kao dio Savezne Republike Jugoslavije koja je formalno 9. rujna 1996. priznala neovisnost Hrvatske. To de facto znači da sama Srbija nije nikada priznala neovisnost RH.

T.H.

Najnovije

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...

‘Šušak nam je tada rekao da napad počinje i da je to odlučujuća bitka’

"Prema mojim bilješkama, Šušak nam je tada rekao da napad počinje 25. srpnja 1995. u 5 sati, da mora biti uspješan i da svaki...

Povijesni iskorak prema istini o komunističkim zločinima

Piše: glavni urednik Vlado Kolak Predsjednik Domovinskoga pokreta Ivan Penava, kako sada stvari stoje, neće ići u Vladu, već će ostati potpredsjednik Hrvatskog sabora i...

Početak kraja Ivana Vukadina: Lokalna moć, nacionalna šteta

Ambicija lokalnog političara iz HBŽ-a sve jasnije prelazi crtu: od suradnje s bošnjačkim strankama, preko šutnje o politički motiviranim donacijama, do relativizacije jezika i...

Pozivamo Vas na predstavljanje projekta: GODINA VELIKIH JUBILEJA 13.6.2025. (na Antunovo) u 20 sati u hotelu Phenix u Sesvetama

Piše: glavni urednik Vlado Kolak Prezentacija projekta CROATON 1100, -nacrta , murala i monumentalnog spomenika u HB ! - Izložba slika likovnog ciklusa POVIJEST HRVATA -...