Član Uredništva Braniteljskog portala Roko Mijić popričao je s poljakinjom Karolinom Mariom Skobejko ,koja je za svoj doktorski rad odabrala Hrvatsku, jer je kao mlada osoba shvatila kako ne postoji puno radova o ratu u Hrvatskoj te da nitko nije posebno spominjao prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, za kojega ova mlada dama koja je upisala doktorski studij tvrdi, da je upravo dr.Franjo Tuđman imao izuzetno značajan utjecaj za vrijeme svog obnašanja dužnosti predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OSRH u obrambenom domovinskom ratu i poslije…Cijeli intervju o tom što je Karolina Maria Skobejko rekla za Braniteljski portal-u nastavku…
Recite osnovne podatke o sebi.
Zovem se Karolina Maria Skobejko, imam 28 godina i rođena sam u Varšavi. Studirala sam međunarodne odnose (international relations) nafakultetu Cardinala Stefana Wyszynskego u Varšavi (Cardinal Stefan Wyszynsky University). Na navedenom fakultetu obranila sam prvostupnički i diplomski rad. Dok sam studirala počele su me zanimati države bivše Jugoslavije. Svoj diplomski rad posvetila sam temi rata u Bosni i Hercegovini (Intervetion of the international community on the example of the domestic war in Bosna and Herceovina in the years 1992.-1995.). Moj rad dobio je dobru ocjenu, stoga sam odlučila ići dalje u ovom smjeru. Upisala sam doktorski studij i započela istraživanje o još jednoj državi bivše Jugoslavije, Hrvatskoj.
Kako je došlo do toga da pišete doktorski rad o dr. Franji Tuđmanu?
Kada sam položila ispit na doktorskom studiju moj je zadatak bio pronaći temu o kojoj nitko nije pisao, nešto što je nepoznato u Poljskoj. Istražila sam naše izvore i literaturu te shvatila kako ne postoji puno radova o ratu u Hrvatskoj. Sva su se istraživanja temeljila na općenitoj temi rata u bivšoj Jugoslaviji. Kako bih temu učinila još zanimljivijom shvatila sam kako nitko nije posebno spominjao vašeg prvog predsjednika, Franju Tuđmana, a on je imao izuzetno značajan utjecaj u to doba.
Koliko ste poznavali stanje u komunističkoj Jugoslaviji prije pada berlinskog zida?
Otkako me Hrvatska počela zanimati, a to je unazad posljednjih devet godina, upoznala sam hrvatsku povijest veoma dobro. Hrvatska je gotovo svo razdoblje nakon Prvog svjetskog rata bila pod dominacijom srpske vlasti, počevši od Kraljevine Jugoslavije pa nadalje. Želja Hrvata za samostalnošću veoma je zanimljiva tema i nemoguće je razumjeti istu bez poznavanja povijesnih događanja. Iz tog razloga morala sam dobro upoznati ovo razdoblje hrvatske povijesti te ga kontinuirano istražujem i pospješujem kako bih što bolje razumjela težnju za slobodom hrvatskog naroda.
Spominjete li u svojemu istraživanju Ustav bivše Jugoslavije iz 1974.?
Naravno, Ustav SFRJ iz 1974. godine veoma je bitan za sve nacije bivše Jugoslavije. Po njemu je svaka nacija imala pravo na osamostaljenje, odnosno na ostvarenje svoje političke i ekonomske neovisnosti. Kasnije je isti Ustav žestoko prekršen od strane tadašnjih srpskih vlasti, koje su na želju za samostalnošću svake nacije odgovorile vojnim sukobom. Iz tog je razloga Ustav iz 1974. veoma bitan i nemoguće ga je preskočiti u mojem istraživanju.
Na koji dio Tuđmanove biografije ste se najviše usredotočili, politički ili vojni, premda su oni povezani i nedjeljivi?
Najviše sam se usredotočila na politički dio njegove biografije, koji je također usko povezan s ratom. Njegove su odluke najvažniji dio mog doktorskog rada, a imale su značajan utjecaj na sva događanja u ratu. Rat je politički element i posljednji instrument diplomacije, stoga je svaka njegova odluka na neki način oblikovala daljnji slijed događaja u ratnim zbivanjima.
Koliko se u Poljskoj zna i kakvo je tumačenje raspada bivše Jugoslavije i događajima u devedesetim?
U Poljskoj se, nažalost, rijetko analiziraju pojedine države bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, često i Kosovo, sve se to svodi na jednu temu. Međutim, Hrvatska je često uključena u ovu temu te su ljudi upoznati kako je došlo do rata sa Srbijom, no nisu upoznati s brojnim detaljima, od kojih su mnogi prilično složeni. Poznato je kako je došlo do srpske agresija na teritoriju Hrvatske, ali malo tko zna koliko je teško bilo to vrijeme za stanovnike. Zbog toga na svojim predavanjima studentima često govorim o Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku, odnosno o Slavoniji i Baranji, regijama koje su najviše osjetile ratna razaranja i sve užase koje rat nosi. Smatram kako je važno upoznati ljude s žrtvom koju je Hrvatska podnijela kako bi napokon ostvarila svoju dugoočekivanu samostalnost.
Kakva je razlika, po Vašem mišljenju,o padu komunizmau Poljskoj i bivšoj Jugoslaviji?
U ovom slučaju razlika je velika; komunizam poljskog tipa bio je veoma drukčiji u odnosu na komunizam u bivšoj Jugoslaviji. Poljska je nakon Drugog svjetskog rata bila izolirana i zatvorena prema vanjskom svijetu, što nije bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji. Osim toga, Poljska je bila monoetnička država, dok bivša Jugoslavija nije. Iz navedenih, ali i brojnih drugih razloga, došlo je do različitog scenarija u padu komunizma, a to je vidljivo i na primjeru ostalih članica bivšeg Varšavskog pakta, poput bivše Čehoslovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske.
Koliko je, po Vašem mišljenju, Tuđman bio vizionar i prije ratova na teritoriju bivše Jugoslavije i u vođenju unutrašnje i vanjske politike za vrijeme ratne agresije na Hrvatsku?Kakav je bio vojskovođa i strateg?
Tuđman je imao veliko ratno i vojno iskustvo stečeno u Drugom svjetskom ratu, u kojemu je bio veoma aktivan. Poznavao je što je rat i kakve strahote sa sobom nosi i opće je poznato kako je nastojao izbjeći novi ratni sukob. Nažalost, zbog rastuće srpske agresije nije postojao drugi izbor. Njegova uloga na mjestu predsjednika odigrala se u veoma teškom razdoblju, u doba kada je bilo teško donijeti bilo kakvu odluku. Bilo je veoma teško izbjeći sve greške u stvaranju nove Hrvatske vojske, izbjeći nastajanje problema unutar iste, izolirati pojedine pobunjene članove u njezinim redovima. Smatram kako je u ratno doba Tuđman bio izuzetno dobar vojskovođa i strateg, a oslobađanje cjelokupnog hrvatskog teritorija najbolji je primjer i rezultat njegovih odluka.
Je li Hrvatska trebala donijeti zakon o lustraciji?
Smatram kako je Hrvatska trebala donijeti zakon u lustraciji. Nažalost, niste to uspjeli učiniti. Zbog toga se danas javljaju pojedini problemi koje je teško riješiti. Po tom se pitanju trebalo djelovati odmah, a danas je to teško učiniti s obzirom na vremenski odmak od gotovo 30 godina.
Jeste li čuli za Tuđmanov zakon o aboliciji srpskih pobunjenika?
Čula sam za navedeni zakon i smatram kako je to bila veoma loša odluka. Upoznata sam s pojedinim slučajevima u Slavoniji i Baranji, gdje se danas na pojedinim radnim mjestima MUP-a i policije nalaze pripadnici srpske nacionalne manjine, od kojih su mnogi bili pobunjenici, a mnogi su i neposredno sudjelovali ili čak počinili ratne zločine. Osobito je to izraženo u selima s većinski srpskim stanovništvom, poput Dalja, Borova, Bobote, Vere, Trpinje itd. Isti ti ljudi danas kontroliraju red na navedenim područjima te i dalje nastoje spontano, ali konstantno istaknuti svoju autonomiju, a nerijetki su slučajevi njihovog ograđivanja od pravnog poretka Republike Hrvatske.
Kako Vaši poznanici i znanstvena zajednica reagiraju kad čuju o kome pišete doktorat?
Općenito je razmišljanje pozitivno, no svakako nailazila sam i na neke negativne komentare. Niti u Bosni i Hercegovini niti u Srbiji ne bojim se reći što i o čemu pišem, no oni dakako imaju svoje, drukčije mišljenje. Većina ljudi kaže kako je pisanje prve poljske političke biografije o prvom hrvatskom predsjedniku veoma bitna stvar te jako ambiciozan plan. Ljudi često znaju pitati zašto baš Tuđman i zašto tako teška tema. Za mene je ponekad teško čitati i pronalaziti hrvatsku literaturu na tu temu te ju prevoditi na poljski, a naročito iz razloga što je ovo bilo komplicirano povijesno razdoblje. Unatoč tome, veselim se što ću upravo ja „probiti led“ u tom području te se nadam uspjehu.
Koliko je i kakovo znanje Poljaka o Tuđmanu i njegovom radu?
Govoreći iskreno, nije veliko. Zbog toga želim stvoriti rad kojega može pročitati svaki Poljak i upoznati se s Tuđmanovim likom i djelom, a također i naučiti o ratnim zbivanjima u Hrvatskoj. U poljskoj znanosti i znanstvenim izvorima nemoguće je pronaći bilo kakav rad na temu Tuđmana. Stoga se nadam kako će moj prvijenac uspješno popuniti tu prazninu u poljskoj znanosti, a usto ohrabriti ostatak poljske znanstvene zajednice u istraživanju ovog područja.
Koliko će Vaš doktorat proširiti spoznaju o Tuđmanu upoljskoj znanstvenoj zajednici?
Moj će doktorat biti prva politička biografija o vašem prvom predsjedniku. Nadam se kako ću na taj način motivirati druge znanstvene istraživače te kako će započeti nova istraživanja hrvatske povijesti i politike.
Razmišljate li o pisanju knjige o Tuđmanu, što bi značilo i o ratu na teritoriju RH?
Pisati o Tuđmanu nemoguće je bez pisanja o ratu. Ratna zbivanja obilježila su većinu njegovog predsjedničkog mandata, stoga slobodno možemo reći kako se tako teške zadaće nisu našle niti pred jednim hrvatskim predsjednikom nakon njega. Iz tog razloga nemoguće je ne dotaknuti temu rata, u kojemu je Tuđman ostavio svoj golemi doprinos.
Hvala Vam na ovom razgovoru i želim Vam uspjeh u daljnjem radu
Molim lijepo , bila mi je čast razgovarati s Vama, upravo za Braniteljski portal.
Razgovor vodio / BRIGADIR -Roko Mijić