Ove godine predsjednik Milanović donio je odluku da se parlamentarni izbori održavaju u srijedu. U inozemstvu će se glasovati dva dana, u utorak, 16. i u srijedu, 17. travnja. Glasuje se samo u gradovima u kojima su hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva.
To je odluka koju su 2010. donijela premijerka Jadranka Kosor u dogovoru sa Zoranom Milanovićem čija stranka SDP je inzistirala na odluci. Ova odluka znatno je smanjila izlaznost dijaspore na izbore. Ove godine tome će doprinijeti i odluka da se izbori održavaju u srijedu. Istina, srijeda će u Hrvatskoj biti neradni dan, ali u dijaspori neće, što bi moglo smanjiti izlaznost, piše Narod.hr.
Na posljednjim saborskim izborima u inozemstvu su mogli glasovati hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali. Bilo ih je gotovo 185 tisuća, iako se procjenjuje da u inozemstvu živi najmanje 4 milijuna Hrvata. Izbori 2020. godine održali su se u 42 države, na 112 biračkih mjesta, najviše ih je bilo u BiH (45) i u Njemačkoj (11).
Odluka da se izbori održe u srijedu utjecat će na slabiji odaziv birača u dijaspori
Srijeda je radni dan u inozemstvu, što će, logično, utjecati na slabiji odaziv birača. Malo je za očekivati da će netko uzeti slobodan dan na poslu kako bi putovao do diplomatsko-konzularnog predstavništva. Ponekad je teško nakon ili prije radnog dana, uza sve obveze, otići na birališta i u vlastitom gradu, a u ovom slučaju to će biti iznimno teško. Na ovaj način dijaspora je stavljena u nepravedan položaj u odnosu na druge građane RH.
Izbori se provode u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava
Temeljem čl. 6. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izbori se provode u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Što nužno ne mora biti zgrada veleposlanstva/konzulata. Dok navedenim Zakonom nije predviđeno održavanje izbora u drugim mjestima koja nisu sjedište diplomatsko-konzularnih predstavništava (DM/KU).
Izbori u DM/KU održat će se na 65 destinacija, tj. 109 biračkih mjesta. U pravilu izbori se održavaju u prostorima DM/KU, gdje je to tehnički provedivo. Osim u BiH gdje zbog velikog broja birača isti se provode i izvan predstavništava, kao npr. Mostar, Sarajevo, Tuzla, Vitez, Livno i Orašje.
SDP je inzistirao 2010. da se glasovanje u dijaspore premjesti isključivo u diplomatska predstavništva
Odluku koja je drastično utjecala na izlaznost dijaspore na izbore i pogodovala dvjema najvećim strankama SDP-u i HDZ-u donijela je Jadranka Kosor u dogovoru s Milanovićem u svibnju 2010. godine. Do 2010. hrvatski birači mogli su glasovati u gradu u kojem se nalaze, dok im je novom odlukom to onemogućeno. Od tada moraju putovati u najčešće glave gradove kako bi glasovali, nekima to nije daleko, ali mnogi moraju proći veliki put. Ova odluka je drastično demotivirajuća ionako slabo motiviranim biračima. Očekivati da će netko kupiti avionsku kartu kako bi jednim glasom utjecao na izlaznost, teško je za očekivati.
”Dijaspora će imati tri zastupnika u Saboru i moći će se glasovati samo u diplomatskim predstavništvima”, objavili su u svibnju 2010. premijerka Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
”Dugo smo razgovarali i ti razgovori nisu bili laki, ali konačno smo se dogovorili. Ovo nam sada daje vjetar u jedra da promijenimo Ustav. Te da donesemo desetak nužnih zakona iz europskog paketa”, objasnila je premijerka.
Izlaznost dijaspore od 95.’ do danas se smanjila za četiri puta
Na posljednje parlamentarne izbore prije četiri godine, na birališta u dijaspori izišlo je 28 tisuća glasača. Unatoč pandemiji, to je bio porast od gotovo 40 posto u odnosu na prethodne izbore. No, kada se iz računice izostave glasači iz Bosne i Hercegovine, dolazimo do iznenađujućeg i poraznog broja od samo malo više od 6 tisuća glasača u cijelom svijetu.
”Postoji percepcija u hrvatskoj javnosti da dijaspora znatno utječe na rezultate parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Međutim, ta je percepcija ostala iz vremena 1995. Izlaznost dijaspore od 95. do danas se smanjila za četiri puta”, za HRT je rekao dr. Tado Jurić, profesor demografije, političkih znanosti i povijesti.
Međutim, nešto dublja analiza pokazuje da su ovako loši brojevi, djelomično posljedica i metodologije bilježenja glasova na parlamentarnim izborima.
”Recentno iseljeništvo zapravo ne ulazi u XI. izbornu jedinicu, nego se broji kao glas u domovini. Zašto? Zato što je potrebno da se osoba potpuno odjavi iz domovine, što ne čini nijedan iseljenik, jer ima pravo se odjaviti na pet godina”, kaže dr. Jurić.
Potvrđuje to i usporedba s predsjedničkim izborima, na kojima se svaki glasač bilježi na lokaciji na kojoj je i ubacio listić. Stvarni broj glasača u inozemstvu ipak je dakle, malo veći, a posebice se to odnosi na europske zemlje poput Njemačke, Švicarske ili Irske, gdje se pokazuje da je stvarni broj tri ili četiri puta veći.
Na glasače iz BiH otpada oko tri četvrtine svih glasova u XI. izbornoj jedinici
Naposljetku, postavlja se i pitanje stvarne zastupljenosti, jer na glasače iz BiH otpada oko tri četvrtine svih glasova u XI. izbornoj jedinici.
”Rješenje bi zapravo bilo, znači prvo izborna jedinica za dijasporu mora obuhvaćati zasebno Bosnu i Hercegovinu, zasebno Europu i zasebno prekooceanske zemlje. I svaka bi trebala imati najmanje tri zastupnika iz dijaspore”, kaže dr. Jurić.
Tomu u prilog ide i statistika, na posljednjim parlamentarnim izborima, primjerice, samo u Livnu i Vitezu glasovalo 1130 ljudi više nego u svijetu ukupno.
Ove godine Hrvati će u BiH glasati u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu, kampusu Sveučilišta u Mostaru, Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatskom kulturnom centru ,”Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića u Livnu, Osnovnoj školi Vitez i Sportskom kulturnom centru u Orašju, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Najlošiji brojevi su u Južnoj Americi jer se može glasati samo u tri grada
Što se prekooceanskih zemalja tiče, najlošiji brojevi su u Južnoj Americi, gdje na izbore izlazi u prosjeku od 100 do 200 birača. Posljedica je to i činjenice da se na kontinentu koji je površinom gotovo dvostruko veći od Europe, glasati može u samo tri grada.
”To su Santiago, Brasilia i Buenos Aires. Očekivati da se dođe na takvo glasovanje je otprilike kao kad bi se organizirali EU parlamentarni izbori i da postoje samo tri kutije u Europi. Jedna u Bruxellesu, druga u Madridu i treća u Varšavi. Neki će otići, ali većina će ostati kod kuće jer to su udaljenosti koje treba preći. Najčešće se govori o tisućama kilometara i oni koji žele otići na takve izbore, su najčešće avanturisti”, ističe Matija Jerković, Hrvat iz Argentine.
Hrvatskoj nedostaje dopisno glasovanje
Matija, koji živi u argentinskom gradu Rosariju, poznaje i drugačije izborne sustave.
”Ono što bi doista moglo promijeniti cijelu sliku jest dozvoljavanje dopisnog glasovanja, na isti način kao što to postoji u Italiji, u Španjolskoj, u Njemačkoj i u velikom broju zemalja. Recimo, ako dođete u Argentinu kad su talijanski izbori, naći ćete grad oblijepljen talijanskim plakatima. Dakle, vi ste u Argentini, ali ste u isto vrijeme u Italiji, jer ćete vidjeti talijansku predizbornu kampanju. Zašto? Zato što svi ti ljudi dobivaju na kućnu adresu, svoje listiće”, kaže Matija Jurković.
Takav sustav, zasigurno pomaže i što se tiče motivacije za glasovanjem. Motivacije, koja je sama po sebi kompleksan problem.