Izložba u Pragu: “Stjepan Radić – jučer, danas, sutra”. Pregled života i rada Stjepana Radića kao i njegove neizbrisive uloge u hrvatskoj povijesti.

Ravnateljici Kulturnog centra braće Radić iz Desnog Trebarjeva Jasmini Jovev ostvaruje se želja da se izložbom podsjeti glavni grad Češke na poveznicu između dviju zemalja koju je svojim djelovanjem stvorio jedan od najistaknutijih hrvatskih političara Stjepan Radić. Zahvaljujući pomoći Hrvatsko-češkog društva i njegovog predsjednika Marijana Lipovca te ravnateljice Muzeja iluzijske umjetnosti Prag Lidije Kovarik, a pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije izložba “Stjepan Radić – jučer, danas, sutra” seli se iz malenog Desnog Trebarjeva i od 14. srpnja privremeno nastanjuje u praškom Muzeju iluzijske umjetnosti. Otvorenju zakazanom za 19 h, nazočit će i veleposlanica RH u Češkoj, Ljiljana Pancirov.

Izložba donosi pregled života i rada Stjepana Radića kao i njegove neizbrisive uloge u hrvatskoj povijesti. Uz niz zanimljivih predmeta koji će se moći razgledati, ističu se poprsje Stjepana Radića, koje je 1992. godine izradio akademski kipar Kuzma Kovačić, a nalazi se u vlasništvu Ureda predsjednika RH. Raritet izložbe je i posmrtna maska Stjepana Radića, autora Rudolfa Valdeca iz 1928. godine koja je u vlasništva Gradskog muzeja u Sisku. Iz gipsa su izlivena samo tri primjerka takve maske i nisu javno izložene. Izložen će biti i metak kojim je Radić ranjen u Skupštini 1928. godine. Do sada ga nije bilo moguće javno razgledati no u posebnoj vitrini izložbe naći će se zahvaljujući teologu i crkvenom povjesničaru prof. dr. sc. Juraju Kolariću. On je za potrebe izložbe ustupio metak Kulturnome centru braće Radić, a moći će ga vidjeti i praški posjetitelji. Autor izložbe je kustos Gradskog muzeja u Sisku, Ivica Valent.

Metak kojim je ubijen Stjepan Radić-Foto: snimka zaslona/facebook / GLAS HRVATSKE

Osnivač Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Stjepan Radić, rođen je 11. lipnja 1871. godine, u posavskom Desnom Trebarjevu, i u Sisačko-moslavačkoj županiji ova godina proglašena je ‘Godinom Stjepana Radića’.

Stjepan Radić zajedno s bratom Antunom osnovao je 1904. Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS), radi rješavanja agrarnoga, socijalnoga i nacionalnoga pitanja Hrvata u Habsburškoj Monarhiji te uvođenja općega prava glasa. Sudjelovao je u osnivanju Narodnoga vijeća i Države SHS 1918., ali nije bio sklon ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom bez prethodnoga dogovora o položaju Hrvatske. Zbog toga je odbio biti članom izaslanstva u Beogradu prilikom potpisivanja akta o ujedinjenju. U Kraljevini SHS protivio se unitarističko-centralističkomu i monarhističkomu režimu, ne priznajući dinastiju Karađorđević ni čin ujedinjenja, ističući pravo hrvatskog naroda na samoodređenje. Od ožujka 1919. do veljače 1920. bio je zatvoren zbog tvrdnje da je Kraljevina SHS nastala bez mandata hrvatskoga naroda i bez odobrenja Hrvatskoga sabora.

Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. njegova je stranka osvojila 50 mandata i, u skladu s republikanskim shvaćanjima, promijenila ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS). HRSS je 1925. promijenila naziv u Hrvatska seljačka stranka (HSS). Stjepan Radić umro je od posljedica atentata u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, koji se dogodio 20. lipnja 1928. godine. Atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića izvršio je zastupnik srpske Narodne radikalne stranke, Puniša Račić. Stjepan Radić, koji je bio jedan od najuglednijih i najpopularnijih osoba hrvatske političke scene u prva tri desetljeća 20. stoljeća, umro je 28. kolovoza 1928. od posljedica atentata u Beogradu.