Današnja zaštitnica 25. studenog je sveta Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica, izuzetno omiljena svetica, iako o njezinom životu znamo malo i sve se uglavnom svodi na brojne legende. Kći guvernera, rodila se oko 282. u egipatskom gradu Aleksandriji…
Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bijesnili su strašni progoni, a naročito okrutni bili su oni u Egiptu. O egipatskim mučenicima nastale su kasnije mnoge legende, koje se nisu temeljile na povijesnim podacima već su uglavnom plod pobožne mašte. Takva je legenda i o mučeništvu svete Katarine, kršćanske djevojke na visokom položaju, iznimno lijepe i pametne.
O njezinom mučeništvu koje je podnijela u Aleksandriji, pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori o caru Maksiminu Dali, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama i toliko se zaljubio u Katarinu da se zbog nje odlučio rastaviti od svoje žene. Mlada kršćanka najodlučnije se odbila udati za njega, a on ju je potom suočio s pedesetoricom filozofa, koji su je trebali uvjeriti kako Krist zbog svoje smrti na križu ne može biti Bog. Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace i oni su se obratili na kršćanstvo. Razjareni Maksimin ih je nakon mučenja pogubio, a potom je i Katarinu stavio na kotač s bodežima. Kad ga je ona dotaknula, taj se kotač raspao. Zatim su joj izvan grada odrubili glavu.
Pogubljena je u Aleksandriji oko 307. Prema toj legendi anđeli su Katarinino tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Na tom mjestu podignut je kasnije glasoviti samostan svete Katarine.
Manjak provjerenih činjenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II 2002.
Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) prema pučkom kalendaru označavao je posljednje dane jeseni i početak zime, pa postoji stara popularna narodna izreka: „Sveta Kata, snijeg na vrata“.
L.K.