Četvrtak, 6. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku…

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Potomak je stare dubrovačke plemićke obitelji, a u rodnom gradu obavljao je različite javne službe: 1608. član je Velikoga Vijeća, dvaput knez u Konavlima, 1636. postaje senator, a dvije godine poslije i član Maloga Vijeća…

Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno. 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Duboko religiozan, kontemplativan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike, životni je vijek proživio u rodnome gradu, u doba koje obilježuje duh katoličke protureformacije.

U hrvatsku književnost unio je novo shvaćanje politike i svjetovno razumijevanje povijesne stvarnosti. Književnu slavu stekao je još za života, a u doba narodnog preporoda stekao je status kultnog ilirskog autoraStihove i dramska djela počinje pisati već u mladosti, no kako saznajemo iz predgovora Pjesni pokornima kralja Davida, veći dio tog, kako ga naziva, “poroda od tmine”, sam uništava. Godine 1621. u Veneciji objavljuje religioznu poemu Suze sina razmetnoga koja predstavlja inovaciju u starijoj hrvatskoj književnosti.

Dramskom tekstu vraća se 1627. godine kada piše Dubravku koja je prvi puta izvedena godinu dana kasnije. Drama će biti tiskana tek 1837., a od 1888. godine redovito se izvodi u hrvatskim kazalištima. Između ostalih uglazbili su je Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Anton Dobronić i Ivo Malec. Komad karakteriziraju snažno izraženi rodoljubni i moralistički stavovi, a zbog čestih izvedbi u 19. i 20. stoljeću Dubravka je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Njezini stihovi o slobodi smatraju se najljepšim stihovima hrvatske književnosti, pa je prozvana i Himnom slobodi.

Njezin uvod – O lijepa, o draga, o slatka slobodo danas znaju gotovo svi.

Posljednje godine života Gundulić posvećuje svojem najznačajnijem djelu epu Osman u 20 pjevanja. Ep je nedovršen, a nedostaju dva pjevanja, koja su pokušavali nadopisati različiti autori (P. Sorkočević, nepoznati pjesnik, M. Zlatarić; i s najviše uspjeha Ivan Mažuranić). U Osmanu Gundulić tematizira nedavne povijesne događaje vezane uz sultana Osmana II., njegov dolazak na vlast, poraz kraj Hoćima 1621. i propast.

Ivan Gundulić preminuo je 1638. godine sa samo 49 godina u rodnom Dubrovniku.

G.S.

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...