Srijeda, 15. siječnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Jeste li čuli za UMNU dijetu? Evo kako prehrana može poboljšati zdravlje vašeg mozga

Jedan od mnogih prirodnih načina jačanja zdravlja mozga je prehrana pravim vrstama hrane…

A postoji i specifična dijeta koja vam može pomoći da održite mozak i razmišljanje oštrima i zdravima – prikladno nazvana “UMNA” dijeta.

UMNU prehranu, koju predstavlja prehrana koja se može definirati kao “mediteranska intervencija za neurodegenerativno odgađanje”, razvio je tim istraživača iz Medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu.

To je kombinacija mediteranske i DASH prehrane (dijetetskih pristupa za zaustavljanje hipertenzije) s ciljem borbe protiv demencije i kognitivnog propadanja koji se obično javlja s godinama.

Mediteranska prehrana usredotočuje se na konzumiranje voća, povrća, ribe, maslinovog ulja i crnog vina, dok se “DASH dijeta” usredotočuje i na voće, povrće i cjelovite žitarice, ali sa jako malo soli.

Hrana na koju se fokusira “UMNA” dijeta:

Grah ili mahunarke, bobice, riba, lisnato povrće, orašasto voće, maslinovo ulje, ostalo povrće, perad, cjelovite žitarice, vino.

Budući da se “UMNA” prehrana uglavnom temelji na biljkama, unosi se hranjivim tvarima koje održavaju zdravlje mozga i sprečavaju kognitivni pad.

“UMNA” prehrana osigurava vitamine E i C koji su antioksidanti koji štite mozak od oštećenja slobodnim radikalima.

Kombinacija ova dva vitamina može spriječiti gubitak pamćenja i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i demencije za 60 posto, pokazala je velika studija objavljena u časopisu Archives of Neurology.

Osim toga, lisnato povrće bogato je vitaminima B6, B12 i folnom kiselinom, koji djeluju zajedno u sprečavanju degeneracije mozga i poboljšanju moždanih funkcija. Vitamin K, koji se također nalazi u zelenom povrću, također pridonosi prevenciji Alzheimerove bolesti.

Bobice, koje se toplo preporučuju u “UMNOJ” prehrani, također pružaju snažne blagodati za zdravlje mozga. Prethodne studije pokazale su da bobice, posebno borovnice i jagode, mogu smanjiti gubitak neurona i poboljšati pamćenje.

Ovo je voće bogato flavonoidima, posebno antocijaninom koji djeluju protiv dva glavna uzroka Alzheimerove bolesti: oksidacijskog stresa koji izazva oštećenja i upale.

Vitamin B12 i Omega-3 koji se nalaze u ribama također pomažu poboljšanju zdravlja mozga. Vitamin B12 sprečava degeneraciju mozga i živaca, koji su povezani s demencijom i Alzheimerovom bolešću. S druge strane, omega-3 masne kiseline, posebno dokozaheksaenoinska kiselina (DHA) potrebne su za zdravu strukturu mozga i održavanje funkcija mozga.

“UMNA” dijeta također ima smjernice koje namirnice treba izbjegavati. To uključuje maslac, sir, prženu hranu, peciva, crveno meso i slatkiše.

Ova hrana je ili puna šećera ili trans masti, koje su štetne i za um i za tijelo. Konzumiranje ove hrane povezano je s mnogim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest, rak, dijabetes, pretilost i bolesti srca.

Rezultati su otkrili da su oni koji su slijedili “UMNU” dijetu imali 53 posto niži rizik od Alzheimerove bolesti, dok oni koji su slijedili mediteransku prehranu pokazali 54 posto smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti.

Oni koji su slijedili “DASH” dijetu doživjeli su 39 posto niži rizik od Alzheimerove bolesti.

H.H.

Najnovije

Mali Sloba poručio studentima: “Niko ne sme da vas bije”

Piše: Uredništvo Braniteljskog portala   Ustrajnost srbijanskih studenata u prosvjedima kojima zahtijevaju istragu i kažnjavanje odgovornih za palu nadstrešnicu kojom prilikom je stradalo petnaest osoba, uistinu...

15. SIJEČNJA 1992.- POVIJESNI DAN: HRVATSKA JE MEĐUNARODNO PRIZNATA DRŽAVA!

Hrvatska danas obilježava 33. obljetnicu međunarodnog priznanja. Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom...

Biblijska poruka 15. 1. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Svi traže Isusa – Isus im treba

Mk 1,29-39   Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah...

Jesu li istinski hrvatski domoljubi vani ili su u Domovini?

Za Predsjedničke izbore u RH aktivno se, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev, registriralo 250 000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini (110.332),...

Prvi čovjek Crkve u Hrvatskoj čestitao Milanoviću pa ga nahvalio

Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša čestitao je Zoranu Milanoviću na ponovnom izboru za predsjednika Hrvatske. Zanimljivo je da Kutlešina čestitka...