Nakon što su nam iz feminističkih i, njima srodnih, gay udruga nametnuli akrobacijom i manipulacijom riječima razdvajanje roda i spola te unijeli zbrku u glave, jer, nažalost, mnogi vjeruju više rodnim teoretičarima nego svome razumu, političari su pomoću zakona u nekim zapadnim zemljama već omogućili da se ta zbrka preseli u praktični život. Sada se čovjeku Zapada smiješi nastavak „zbrčkavanja“. (Kako mi tradicionalno kasnimo s „napretkom“, kod nas će pravo „zbrčkavanje“ krenuti s Istanbulskom konvencijom.)
Primjerice muškarcu koji tvrdi da se osjeća kao žensko ili ženi koja kaže da se osjeća kao muško,zakoni u nekim zemljama omogućuju da im to piše u dokumentima i da se cijelo društvo u skladu s tim ophodi prema njima. A kako ima i onih koji se jedan dan osjećaju ženom, a drugi muškarcem (jer osjećaji su tako promjenjivi!), onda treba jezik do kraja prilagoditi osjećajima i promjenama. Treba ga preurediti. I već se s tim krenulo. Za sada samo kod rodno osviještenih.
Na web stranici feminističke udruge Ženska mreža – Centar za seksualnu ravnopravnost imamo zanimljiv pokušaj prikupljanja i stvaranja leksičkog blaga za jedinstveni Rječnik ravnopravnosti.
Možete upisati „riječ muškog roda“ i dati „svoj prijedlog ženske inačice“, ali i obrnuto, valjda. Nisu stavljena nikakva ograničenja. Kako svaka riječ, logično, nema rodno suprotnog parnjaka, valja ga izmisliti. Pri tome očito nije uvjet da poznajete osnove hrvatskoga jezika niti pravila tvorbe riječi u hrvatskom jeziku. Važno je samo širiti prostore ravnopravnosti. Pa tako imate zanimljive prijedloge: dadilja i dadiljac; djedovina i bakovina; teta u vrtiću i tetac u vrtiću; lik i likinja, likica, likuša; ličioc (misli se na ličilac) i ličiorka; pralja i praljac; pisac i piskinja; pas i pasica; drvosječa i drvosječina; fratar i fratrica; čovjek i čovjekica; gost i gostica; stup i stupica…
Mislite da je ovo šala naših feministica? Ne, one to ozbiljno misle i iskreno objašnjavaju svoj naum:Riječi imaju moć promjene, a jezik snažno utječe na psihu društva, njegovu toleranciju i ponašanje. Zato Ženska soba, kao dugogodišnja borkinja (ž.r. borac) za rodnu ravnopravnost, ulaže svoj trud i napore u riječi kao važne generatore promjene, za bolju budućnost žena Hrvatske. Pričajmo jezikom ravnopravnosti.
Pogledajmo kako bi njihov tekst izgledao u suprotnoj rodnoj varijanti:
Riječci imaju moćakpromjenka, a jezikica snažno utječe na psihac društva, njegov toleranac i ponašanje (s.r ostaje nepromijenjen do daljnjega). Zato Ženski sobak, kao dugogodišnji borac za rodni ravnopravnik ulaže svoju trudu i naporice u riječak kao važnu generatoricupromjenka, za bolji budućnik ženaka Hrvatskog. Pričajmo jezikicomravnopravnika.
Čini se da s jezikom ravnopravnosti idemo u totalnu zbr(č)ku, koju će Istanbulskom konvencijom rodno osviješteni nametnuti rodno neosviještenima. A neosviješteni bi mogli lako postati i onesviješteni jer očito feministice vizionarski već vide novi svijet u kojem će sve biti iz temelja promijenjeno, milom ili silom, u kojem ćemo imati ne samo fratre nego i fratrice, u kojem žena neće više biti stup kuće, nego stupica za njeno uništenje.
Matija Grgat