Predsjednik SAD jutros je neočekivano posjetio Kijev. Snimljen je kako šeće ulicama razrušenog grada, a nešto kasnije je dao i prvu izjavu:
Biden’s here — on walkabout in central Kyiv. pic.twitter.com/l9uus74Dke
— Oliver Carroll (@olliecarroll) February 20, 2023
AP izvješćuje da je Biden stajao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u palači Mariinsky i podsjetio na strahove izražene prije godinu dana, da će Rusija brzo umarširati i zauzeti glavni grad Ukrajine. U to je tada vjerovala i CIA, koja je Ukrajini davala četiri dana.
“Godinu dana kasnije, Kijev stoji”, rekao je Biden iza svog podija ukrašenog zastavama SAD-a i Ukrajine. “A Ukrajina stoji. Demokracija stoji. Amerikanci su uz vas, a svijet je uz vas.”
“Dok se svijet priprema za obilježavanje jedne godine od ruske brutalne invazije na Ukrajinu, ja sam danas u Kijevu kako bih se sastao s predsjednikom Zelenskim i ponovno potvrdio našu nepokolebljivu i nepokolebljivu predanost ukrajinskoj demokraciji, suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Kada je Putin pokrenuo svoju invaziju prije gotovo godinu dana, smatrao je da je Ukrajina slaba i da je Zapad podijeljen. Mislio je da nas može nadživjeti. Ali bio je u krivu.
Danas se u Kijevu sastajem s predsjednikom Zelenskim i njegovim timom radi proširene rasprave o našoj potpori Ukrajini. Najavit ću još jednu isporuku kritične opreme, uključujući topničko streljivo, protuoklopne sustave i radare za zračni nadzor kako bi pomogli u zaštiti ukrajinskog naroda od zračnog bombardiranja. I podijelit ću da ćemo kasnije ovog tjedna objaviti dodatne sankcije protiv elita i kompanija koje pokušavaju izbjeći ili popuniti ruski ratni stroj. Tijekom prošle godine, Sjedinjene Države izgradile su koaliciju nacija od Atlantika do Pacifika kako bi pomogle u obrani Ukrajine vojnom, gospodarskom i humanitarnom potporom bez presedana – i ta će potpora trajati.
Također se veselim putovanju u Poljsku kako bih se susreo s predsjednikom Dudom i čelnicima naših saveznika s istočnog krila, kao i iznio primjedbe o tome kako će Sjedinjene Države nastaviti okupljati svijet da podrži narod Ukrajine i temeljne vrijednosti ljudskog prava i dostojanstva u Povelji UN-a koji nas ujedinjuju diljem svijeta”, izjava je predsjednika SAD Joea Bidena tijekom iznenadnog posjeta Kijevu.
Mnogi su mislili da, zbog sigurnosnih rizika, do ovog posjeta nikad neće doći – Kijev je u dometu ruskog oružja, i teško raketiran zadnjih mjeseci! – ali Biden se na njega ipak odvažio. Posjet je do samog dolaska Bidena držan u tajnosti, iz očitih razloga. Nisu objavljeni nikakvi detalji, no koliko se moglo zaključiti Biden je stigao vlakom iz Poljske: Putovanje predsjedničkim avionom očito ne bi bilo dovoljno sigurno, osim u slučaju da su američki borbeni avioni ušli u ukrajinski zračni prostor – a to bi Rusija vjerojatno shvatila kao objavu rata.
Što je potaklo Bidena?
U subotu navečer, prije nego što je otputovao, Biden je otišao na večeru sa suprugom u Washington. Više nije viđen u javnosti sve do dolaska u Kijev u ponedjeljak ujutro. Air Force One napustio je bazu Andrews pod okriljem mraka u 4:15 ujutro ET u nedjelju, u potpunoj tajnosti. Novinarima u zrakoplovu nije bilo dopušteno nositi svoje mobitele sa sobom.
Ukrajina je aktivna ratna zona u kojoj američka vojska nema kontrolu, što posjet u ponedjeljak čini drugačijim od prethodnih predsjedničkih putovanja u Irak ili Afganistan. No Biden je bio pod pritiskom, jer su brojni premijeri i predsjednici zapadnih država već ranije posjetili Kijev, među ostalima Andrej Plenković. Supersila se više nije mogla držati po strani.
Što posjet znači za Ukrajinu? Biden je u Kijevu najavio dodatnih pola milijarde dolara američke pomoći, uključujući granate za haubice, protutenkovske projektile, radare za zračni nadzor i drugu pomoć, ali ne i novo napredno oružje. Avione također nije spominjao. S vojne strane, dakle, neće se puno toga promijeniti. A Ukrajina je i do sada uživala nepodijeljenu potporu Zapada. No Biden je sad obećao da će potpora Ukrajini biti dugoročna. “Sloboda je neprocjenjiva. Vrijedi se boriti koliko god je potrebno,” rekao je američki predsjednik.
“I toliko ćemo biti s vama, gospodine predsjedniče, koliko god bude potrebno”, obećao je Biden. Zelenski je, govoreći na engleskom, odgovorio: “Učinit ćemo to.”
Za Ruse, međutim, ovo je ključni dokaz da je Amerika strana u ratu. “Naravno, za Kremlj će ovo biti viđen kao dodatni dokaz da su se Sjedinjene Države kladile na strateški poraz Rusije u ratu i da se sam rat nepovratno pretvorio u rat između Rusije i Zapada. Očekivalo se da će sutrašnje obraćanje (Putina) biti vrlo oštro, usmjereno na demonstrativan prekid odnosa sa Zapadom. Sada će vjerojatno biti još oštrije,” zaključuje ruska analitičarka Tatjana Stanovaya.
Radi se dakle o potezu koji će svakako izazvati bijes Rusije, ali isto tako i podignuti moral ukrajinskih trupa. Usto, obećanje da će Zapad i SAD trajno stajati uz Ukrajinu, i da se politika neće mijenjati ovisno o stanju na bojištu, također znatno podiže “dionice” Ukrajine. Naime, to će svakako potaknuti i druge države da pojačaju pomoć Ukrajini, diplomatsku i svaku drugu. To je također i snažna poruka Moskvi. SAD ovim nisu ušle izravno u rat, a da nisu neutralne se znalo i prije. No ovo daje novu dimenziju događajima, i stavlja Ukrajinu visoko na listu američkih vanjskopolitičkih prioriteta, što do sad zapravo nije bila: SAD su više interesa pokazivale za druge regije, koje su im strateški važnije, naročito za Pacifik. Ukrajina je nekako bila prvenstveno problem – Europe.
Svakako, sama činjenica da je jedan američki predsjednik posjetio ratnu zonu, da se sastao s čelnikom Ukrajine u vrijeme kad nad Kijevom traju zračne uzbune, ipak – znači mnogo. To je snažan signal svima na svijetu, i Rusiji s jedne strane, ali i Zapadu s druge. Značilo bi i puno više da je donio Ukrajini ono čemu su se najviše nadali – prije svega avione – ali i bez toga, radi se o potezu kojeg svakako treba pozdraviti. Naime, Hrvatsku, dok je rat bio u tijeku, nije posjetio nitko – prvi Clintonov posjet Zagrebu je uslijedio tek 1996. godine, kad je nebo nad Hrvatskom već bilo slobodno a velikosrpska ideja na tlu Hrvatske poražena. Da je došao u Zagreb 1991., stvari bi za Hrvatsku ipak bile – osjetno povoljnije, a rat vrlo vjerojatno kraći.