Subota, 8. veljače 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Komunističko kažnjavanje širokobrijeških “jataka” 1945. – 1952.

Jatak (tur. yatak – postelja, ležaj) označava osobu koja se u doba osmanlijske vladavine na području jugoistočne Europe i južnoslavenskim krajevima skrbila za hajduke tako što im je davala hranu i pružala utočište jeseni i zimi. Prema osmanlijskome, kao i komunističkome, represivnom aparatu ta je osoba pomagač u nečasnim poslovima. U suvremenome diskursu „jatak“ bi bio isto što i „terorist“. Prema istraživanjima povjesničara Zdenka Rade­lića od 1945. do 1950. godine u Hrvatskoj je bilo između 3 500 i 4 000 gerilaca, a taj broj uključuje križare, bunkeraše (one koji su se pojedinačno skrivali), njihove jatake te ma­lobrojne četnike.

Borba protiv jataka često je izmicala kontroli represivnoga aparata KPJ-a. Tako su širokobriješki članovi KPJ Draga Šoljić i Blaž Bušić kritizirali u siječnju 1946. godine Ludviga Zadru jer je „plakao za ustaškim jatacima kada ih je naša vojska ubila u Donjim Mamićima“. Nadalje u dopisu Sreskoga komiteta KPJ Široki Brijeg od 17. lipnja 1946., upućenu Okruž­nomu komitetu KPJ za Hercegovinu, navodi se kako pripadnici 11. herce­govačke brigade teroriziraju mjesno hrvatsko pučanstvo. U sadržaju stoji da su navedeni pripadnici prilikom borbe s protukomunističkom gerilom u Donjemu Gracu tukli pojedine seljake. Iste je večeri nekoga čo­vjeka u Grabovoj Dragi vojska izvela pred kuću i držala ga svezana do tri sata u noći. U selu Crnač vojska je preko Mjesnoga odbora naredila da im seljaci moraju davati janjce i drugu hranu.

Oficiri UDBA-e izradili su plan operacije hvatanja i likvidiranja pripadnika ši­rokobriješke protukomunističke gerile. Ciljevi su bili infiltrirati se među mjesno pučanstvo i zatim stupiti u vezu s jatacima kako bi ih oni odveli do čelnih ljudi širokobriješke protukomunističke gerile. Nakon hapšenja jataka uslijedili su montirani sudski procesi za stotine jataka s područja Širokoga Brijega na Okružnome sudu u Mostaru. Na tim procesima jataci su osuđivani na različite vremenske kazne koje bi služili po Mostaru, Stocu, Trebinju, Bileći, Foči i Kazneno-popravnome domu (KPD) Zenica.

Presude po Zakonu protiv naroda i države
Povijesne činjenice ukazuju na to da je Komunistička partija Jugoslavije morala pod prisilom Velike Britanije donijeti više zakona o sudskim procesima kako bi opravdala svoje „demokratske“ stečevine. Prvih dana poraća 1945. godine u Jugoslaviju je iz Londona došla delegacija zbog brojnih likvidacije u Sloveniji i Hrvatskoj i upozorila jugoslavensku komunističku vlast da je potrebno osude na smrt popratiti pismenom dokumentacijom, odnosno zakonom. Pod pritiskom Velike Britanije KPJ formirao je pojedine komisije koje su prikupljale podatke o likvidiranim neprijateljima i sastavljali dokumentaciju o sudskim procesima koji u stvari nisu niti postojali, nego su naknadno konstruirani.

Jedan od takvih zakona koji je donesen pod prisilom jest Zakon o kaznenim djelima protiv naroda i države prema kojemu su vođeni sudski procesi prema jatacima. Na osnovi članka 2. Odluke od 30. studenog 1943. o Vrhovnome zakonodavnom i izvršnom narodnom predstavničkom tijelu Jugoslavije kao privremenomu organu vrhovne narodne vlasti u Jugoslaviji i na osnovi Rezolucije od 10. kolovoza 1945. o promijeni naziva Antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije, na prijedlog Ministra unutrašnjih poslova, Privremena narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donijela je Zakon o kaznenim djelima protiv naroda i države.

Ivan Lole Ribar, predsjednik Predsjedništva Privremene narodne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije, potpisao je 25. kolovoza 1945. godine u Beogradu Zakon o kaznenim djelima protiv naroda i države koji se sastoji od 21 članka. Godinu dana poslije, 15. kolovoza 1946., nastao je pročišćeni tekst Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države koji se sastojao od 19 članaka. Pokušaj djela predviđenih ovim Zakonom kažnjava se kao izvršeno kazneno djelo, a njima u ovome Zakonu u prvome stupnju sude narodni okružni sudovi, a za vojne osobe vojni sudovi. U Širokome Brijegu represivni aparat KPJ angažirao je razne partijske odbornike u dokaznome postupku u montiranome sudskom procesu Okružnoga suda u Mostaru.

U predmetu Vinka Pavkovića i suradnika od 22. svibnja 1948. godine angažiran je Mile (Đuro) Galić, mjesni odbornik, koji je istaknuo da su u njegovoj kući pripadnici protukomunističke gerile Petra Ljubića ubili njegova brata Stojana Galića zato što je bio odbornik. Uz Galića svjedoci u dokaznome procesu protiv pripadnika širokobriješke protukomunističke gerile i jataka bili su Ivan Čolak, Pero Ćeškić i Nikola Vuletić te sekretari narodnoga odbora: Ivan Ljubić, Andrija Kožul i Ivan Oreč. Jataci su najčešće osuđivani jer su pripadnicima protukomunističke gerile davali hranu i nudili sklonište, a za tu kaznenu radnju bili su kažnjavani od jedne do tri godine. Teža je optužba da su uz davanje hrane i usluge skloništa davali informacije o kretanju komunističkih kažnjenih ekspedicija, a za to su se dobivale teže vremenske kazne od najmanje tri do osam godina. KPJ je poduzimao različite akcije u poraću protiv pripadnika protukomunističke gerile i jataka koje u početku nisu uvijek urodile željenim plodom, „a taj je relativni neuspjeh onda reflektiran kao represija na hrvatsko stanovništvo koje je suđeno, zatvarano, iseljavano i ubijano pod optužbom da su križarski jataci (…) postoji i mogućnost da je tadašnja vlast tražila valjan izgovor za represiju i osvetu prema Hrvatima, a izgovor da su suradnici bandita u šumi činio se vrlo vjerodostojan pred širom ali i međunarodnom javnosti.“

Na Okružnome sudu u Mostaru angažirani su sljedeći partijski dužnosnici 1948. godine za montirane sudske procese protiv jataka i pripadnika protukomunističke gerile: suci Džemal Kapić, Tahir Hadžović, Draginja Čupina, Franjo Bajalo, Slava Balać, Mažena Norak i Alija Seferović, javni tužitelji: Oto Svoboda, dr. Vlatko Tambić, Dorđe Bukvica, Muhamed Mimica i Gojko Bogdanović, članovi suda: Loso Pube i Vaso Milić te, naposlijetku, zapisničari: Vasilija Gašić, Sabira Velagić i Dušan Kovačević. Uočljivo je da su montirane sudske procese i presude protiv hrvatskoga stanovništva Hercegovine provodili partijski suci Srbi i Muslimani, dva najbrojnija naroda u Komunističkoj partiji Jugoslavije u Bosni i Hercegovini. Odnos snaga na Okružnome sudu u Mostaru odražavao je stvarnost, pravi položaj hrvatskoga naroda u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini.

Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) 11. veljače 1945. godine postupno je uspostavljala revolucionarnu vlast u Širokome Brijegu. Taj je proces, „rat nakon rata“ je trajao sljedećih osam godina, dok u potpunosti nisu likvidirali pripadnike protukomunističke gerile Prvoga hercegovačkog križarskog zdruga kralj Tomislav. Metodama razdvajanja, likvidacije i montiranih sudskih procesa komunističke su vlasti težište kaznenih ekspedicija usmjerile na širokobriješke jatake i tako postupno lomile i ugušile protukomunističku gerilu sa širega područja Širokoga Brijega. Komunističke su vlasti, prema dostupnim arhivskim izvorima od 1945. do 1952. godine, osudile u montiranim sudskim procesima 149 širokobrijeških jataka na vremenske kazne od ukupno 303 godina, a ukupno su odslužili 268 godina i četiri mjeseca. Među tim jatacima ukupno je bilo 67 žena jataka koje su odslužile 108 godina i šest mjeseci teških uvjeta u zatvorima KPD Zenici, Stocu, Foči i mostarskoj Ćelovini.

Hrvoje Mandić

Izvorni znanstveni članak

Najnovije

Thompson najavio novu pjesmu, inspirirana je najpotresnijim tekstom na hrvatskom jeziku

Nakon spektakularnih koncerata prošle godine, novog hita ”Ako ne znaš šta je bilo’‘ te nastupa na dočeku rukometaša, Marko Perković Thompson na svojoj stranici...

Ombudsman za BiH: Cijene hrane su rasle 400 posto

Cijene hrane i drugih namirnica su u proteklih deset godina u svijetu porasle za 20-ak posto, dok su građani BiH izloženi povećanju cijena od...

Thompsonova supruga odgovorila Remi: ‘Malena, iz kojeg si ti svemira?’

Marko Perković Thompson ponovno se našao u konkurenciji za nagradu Porin. To baš nije dobro sjelo pjevačici iz grupe Elemental Remi koja je zbog...

Širokobriješki mučenici – 80. obljetnica tragičnog stradavanja fratara i puka Širokog Brijega

Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije točno 80 godina...

Biblijska poruka 7. 2. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Tragika neustrašiva svjedoka: Prorok i kralj

Mk 6,14-29   Dočuo za Isusa i kralj Herod jer se razglasilo Isusovo ime te se govorilo: »Ivan Krstitelj uskrsnu od mrtvih i zato čudesne sile...