Život i djelo hrvatskog znanstvenog velikana i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane danas u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Okrugli stol o Ruđeru Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP).
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da se Dubrovčani stalno pitaju jesu li se u dovoljnoj mjeri odužili Ruđeru Boškoviću, “koji je pronio svijetom ime Dubrovnika i Hrvatske”.
Istaknuo je da je velik iskorak napravljen kada je zračna luka u Dubrovniku nazvana po Ruđeru Boškoviću, prenosi Index.hr.
Ruđer Josip Bošković, koji se rodio u Dubrovniku 18. svibnja 1711., a umro u u Milanu 13. veljače 1787., bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je svećenik, pripadnik reda Družba Isusova, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj.
Bošković je bio i diplomat, koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike. O njegovu diplomatskom umijeću govorio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.
O njegovu znanstvenom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.
O njegovu svećenstvu i pripadnosti isusovačkom redu govorio je pater Dalibor Renić, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik njegova upravnog vijeća, saborski zastupnik Marko Pavić.
Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića. Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i talijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio svoga života, ali da ga Talijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo.
“Oni koji bi možda imali pravo svojatati ga, to ne čine, ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike”, rekao je Kutleša.
Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju “izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom”.
U Srbiji je pokrenuta kampanja “ponosni na svoje srpsko”, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su jumbo plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio Srbin katoličke vjere.
Župan Dobroslavić kaže da se velikosrpska politika, iako poražena u ratu, danas nastavlja pod imenom “srpski svet”.
“Oni svojataju dubrovačku književnost, čak i u zakonu. Dubrovnik nikada nije bio srpski, dubrovačka književnost nikada nije bila srpska, a Bošković nije bio Srbin”, kaže Dobroslavić.
Dodaje da se postavlja pitanje može li Srbija “ući u EU s takvim falsifikatom o srpskom karakteru dubrovačke književnosti, što su stavili i u zakon”.