Proteklih su dana Lokve bile na rubu proglašenja epidemije krpeljskog meningitisa. Ovako napisana konstatacija djeluje pomalo apokaliptično, ali treba znati da se stanje epidemije proglašava u trenutku kad se u kratkom vremenu naniže sedam od istog uzroka oboljelih osoba…
U Lokvama je ta brojka stala na šest, uz napomenu da je jedan od tih šestero ljudi zaražen meningoencefalitisom – koji uzrokuje krpelj – na klasičan način, dakle ubodom krpelja kojeg je pokupio negdje u šumi. Svi ostali (što je na jedan način, u stvari, olakšavajuća okolnost) zaraženi su jer su pili – sirovo kozje mlijeko!
Dr. med. spec epidemiolog Marinka Kovačević, voditeljica delničke ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, rekla nam je da se u relativno kratkom vremenu dogodilo nekoliko oboljenja tzv. krpeljnog meningitisa što je dovelo do adekvatne reakcije kojom se ubrzo utvrdio izvor.
Jednostavan put do zaraze
– Najprije je oboljela jedna žena iz Delnica, potom troje ljudi iz Lokava te zatim još jedna žena iz Delnica pa muškarac iz Lokava. U dogovoru sa zagrebačkom bolnicom izvršili smo testiranja koja su ukazala da je riječ o meningoencefalitisu koji uzrokuje krpelj, a analiza svakog pojedinačnog slučaja pokazala je da su svi oboljeli, osim posljednjeg muškarca iz Lokava, pili sirovo kozje mlijeko s farme jedne lokvarske obitelji čiji su članovi također među oboljelima, piše glasistre.
Put do zaraze bio je jednostavan. Koze su negdje »pokupile« krpelja koji ih je zarazio te je za trajanje bolesti njihovo mlijeko bilo zaraženo. Tko god je mlijeko kupljeno na toj farmi kupio i prije uporabe prokuhao, nije imao nikakvih problema, a od onih koji su ga pili sirovog neki su zaraženi krpeljnim meningitisom. To nije bezazlena bolest i troje ljudi završilo je u bolnici, a ono što je dobro je da je, bar kako sada stvari stoje, napredovanje te bolesti zaustavljeno jer nemamo novih prijava oboljelih osoba. Mislim da je i iz ovog što je rečeno vrlo jasno koji je temeljni način zaštite i što treba raditi, a savjet glasi – prokuhajte mlijeko, odnosno termički obrađujte namirnice koje su za to previđene.
Nužan oprez
Zna se da krpelja ima ponajviše u šumi pa je najjednostavniji način zaštite ne ići u šumu. Naravno, puno je onih koji bez šume ne mogu jer u njoj rade ili su na drugi način uz nju vezani, a temeljni savjet za njih je pregledavanje nakon izlaska iz šume i ukoliko uočite krpelja, riješite ga se i to na taj način da ga izvučete cijeloga jer ukoliko mu slomite i odbacite tijelo, a ostavite »kliješta« kao da ništa niste učinili.
Pri tome ne treba paničariti jer je mogućnost da je krpelj koji se uz vas »priljepio« otrovan, relativno vrlo mala. Također postoji i mogućnost cijepljenja koju je moguće realizirati sa stručnjacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koji svakog proljeća provode cijepljenje kod šumskih radnika i svih koji rade u šumi, odnosno onih koji se žele cijepiti. Dakle, pouka lokvarskog slučaja je da panike ne treba biti, ali oprez je itekako nužan.
Naličje mode sirove hrane
U ovoj eri pomodarstva ekoprehrane i tzv. prirodnog života i zdrave prehrane mnogi se zalažu za konzumiranje namirnica u sirovom stanju, a glavni argument im je da tako rade i životinje.
To je točno, no probavni i ostali sustavi naših i životinjskih tijela nisu isti i ono što njima ne šteti, nama može biti itekako opasno. Zato treba poštovati pravila o prokuhavanju nekih namirnica, u ovom slučaju mlijeka, rekla je dr. Kovačević, dodavši da uz ovaj savjet na snazi ostaju i sva ostala pravila vezana uz zaštitu od krpelja
H.H.