Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša izjavio je kako vrijeme koje odmiče ne samo da ne dopušta zaborav Stepinčeva lika i djela, nego ga sve više uzdiže iznad povijesnih i zemaljskih granica do neosporiva simbola trajnih vrijednosti.
Mons. Kutleša rekao je to u ponedjeljak u propovijedi na Stepinčevo ispred zagrebačke katedrale. Dodao je kako svjedočanstvo vjere, čiste savjesti i odanosti Kristu danas odjekuje istom snagom kao i 1960. kada je blaženi Alojzije na današnji dan završio svoju zemaljsku borbu.
Naglasio je kako Stepinčev izniman duhovni i povijesni lik utjelovljuje ideale svetosti, čovjekoljublja i domoljublja u teškim crkvenim i društvenim zbivanjima.
Da u tom trenutku nije bilo ovoga hrabrog i svetog čovjeka, tijekovi društvene i crkvene zbilje hrvatskoga naroda zacijelo bi išli u drugom smjeru, istaknuo je zagrebački nadbiskup.
Smatra kako je privlačna snaga Stepinčeva lika i danas u njegovim jasnim uvjerenjima, rječitoj šutnji, živoj vjeri i ljudskosti. Jasna uvjerenja proizlazila su iz njegove ispravno oblikovane savjesti, rekao je i dodao kao je ona bila u stanju pružiti otpor kada je to značilo poniženje i patnju.
U hrvatskom društvu nedostaje jasnoća moralnih uvjerenja
Ocijenio je kako danas u hrvatskom društvu i javnom životu nedostaje jasnoća moralnih uvjerenja te jasnoća i smjelost u njihovoj primjeni u konkretnim životnim okolnostima.
Privlačnost Stepinčeve rječite šutnje očitovala se u činjenici kako se nije ustezao govoriti kada su mnogi šutjeli iz straha. Njegova šutnja je posebno snažno odjekivala tijekom montiranoga procesa 1946. jer je u sebi nosila snagu istine i moralnoga integriteta, dodao je Kutleša.
Naglasio je kako suvremene rasprave o Stepincu, ali i šutnja o njemu nerijetko otkrivaju ideološku pozadinu, što pokazuje da u hrvatskom društvu još uvijek nema suglasja o temeljnim pitanjima identiteta, povijesti i budućnosti hrvatskoga naroda.
Privlačnost Stepinčeve žive vjere najbolje se vidi u njegovu marljivu radu na sebi težeći za nebeskim, a ne zemaljskim dobrima, istaknuo je.
Podsjetio je i kako je blaženi Alojzije Stepinac privlačio jednostavnošću svoje ljudskosti, a što se očitovala na poseban način pred prijetnjama smrću. U Stepincu vidimo ono što bismo i mi htjeli izabrati za sebe, naglasio je.
Velike promjene u promišljanju i djelovanju novih generacija katolika
Zagrebački nadbiskup je u kontekstu izazova Stepinčevih privlačnosti ocijenio kako se “od osamostaljenja Hrvatske primjećuju velike promjene u javnom promišljanju i djelovanju novih generacija katolika. Svjesno ili ne stvorio se model političkoga angažmana katolika u kojemu je svjedočenje osobne vjere odvojeno od svjedočenja u obnašanju javne službe”, rekao je Kutleša.
Razlozi tome, istaknuo je, jesu krivo shvaćane sekularizacija i tradicionalne predrasude prema katoličkom moralom nauku. Politički integritet i njegov nedostatak nisu oznake pojedinih stranaka, iako povijesno gledano većina katolika u Hrvatskoj gravitira određenim strankama koje su barem programski zastupale katolički nauk, napomenuo je i dodao kako je današnje političko stanje puno složenije.
Primijetio je kako se danas u gotovo svim političkim strankama nalaze osobe koje se izjašnjavaju kao katolici, a spremni su svoju vjeru i moralna uvjerenja podrediti stranačkoj stezi i političkoj moći.
Dodao je kako mnoge stranke, također, imaju dijelove svojih programa koji su u izravnom sukobu s katoličkim naukom. Zato i danas od Stepinca možemo naučiti kako moralni zakon i savjest staviti ispred stranačke lojalnosti i osobnih interesa, poručio je Kutleša.
Isključivanje vjere iz javnog života vodi prema vlasti bez morala
Smatra kako u trenutku kad odvojenost Crkve i države počne značiti isključivanje vjere iz javnoga života to ubrzo vodi prema odvajanju vlasti od morala i građana od njihove savjesti.
– To pak vodi prema politici bez odlučnosti i vizije koja je danas postala oznaka zapadnih demokracija, rekao je.
Mnogi političari zauzimaju pozitivan stav prema ulozi kršćanskih vrijednosti u javnom životu, napomenuo je mons. Kutleša i dodao kako oni navode da bi ustavno zajamčene političke i vjerske slobode trebale jednako vrijediti i za politički najaktivnije vjernike kao i za najsnažnije kritičare vjerskog utjecaja u javnoj sferi.
Katolici među njima, naglasio je, smatraju zadaćom promicanje evanđelja u svim sferama njihova život dok se istodobno zadovoljuju izborom manjeg zla i kad nisu poduzeli sve moguće u zauzimanju za veće dobro.
Na svetoj misi ispred zagrebačke katedrale koju je uz većinu hrvatskih biskupa predvodio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, saborski zastupnici te predstavnici političkih stranaka, prenosi HRT.
Foto: Zagrebačka nadbiskupija