“MAKNITE DA JE UBIJENA OD KOMUNISTIČKIH VLASTI”: Varaždin odbio dati suglasnost za postavljanje spomen ploče časnoj bačenoj u Jazovku!

Časna sestra Lipharda (Josipa) Horvat Varaždinka je koja je trebala dobiti spomen-ploču na svojoj rodnoj kući u Ulici Ognjena Price 18 u Varaždinu, međutim na stranicama Župe sv. Nikole stoji kako gradonačelnik Neven Bosilj (SDP) ne dozvoljava da se na ploči napiše da je “po nalogu komunističkog režima bačena u Jazovku” i zbog toga ne daje suglasnost da se ista postavi.

“Kako bismo mogli nastaviti s postupkom izdavanja suglasnosti, ljubazno molimo da iz teksta koji bi bio na spomen-ploči izbrišete riječi “od komunističke vlasti” i da taj dio teksta završi riječima “i bačena u jamu Jazovka” – sugerirale su varaždinske gradske vlasti, inače iz SDP-a, dodajući kako je “općepoznato” koja je vlast bila 15. svibnja 1945. Ako je općepoznato, čemu onda tajiti?

Časna sestra milosrdnica Lipharda Horvart rođena je u Varaždinu 6. ožujka 1902. Bila je stručna švelja i radila je u bolnici za duševne bolesnike u Vrapču. U noći 15. svibnja 1945. došla je partizanska komunistička policija s naredbom vlasti da ustane i pođe s njima. Nije joj pomoglo ni obrazloženje da je medicinske usluge pružala i partizanskoj vojsci. Završila je svoj život u Jazovki u 43. godini života optužena kao državni neprijatelj, zajedno s ostalim časnim sestrama iz psihijatarske bolnice Vrapče. Jama Jazovka nalazi su kod mjesta Sošice u blizini grada Samobora. Samoborski kraj prepun je masovnih stratišta i grobnica brojne nevine djece, žena, staraca, časnih sestara i svećenika, ranjenika te zarobljenih vojnika koji su se predali partizanima.

Partizani, tj. Ozna, tada su masovno dovodili ranjenike -hrvatske vojnike, ubijali ih, davili i klali u podrumima bolnice Vrapče. Nakon što bi ih usmrtili, bacali su ih u kamione i odvozili u Jazovku i u druge masovne grobnice.
Sestre su to, a među njima i sestra Lipharda, na svoju nesreću vidjele. Kako bi ušutkali žive svjedoke stravičnoga zločina, tj. načina na koji su “očistili” bolnicu od zarobljenih hrvatskih ranjenika, komunisti su odlučili ubiti i tri časne sestre, među njima i Liphardu.

U monografiji Sestre milosrdnice, I. (1996.) postoji tek jedna rečenica o trima velikim mučenicama koje su završile u Jazovki: U noći 15. svibnja 1945. godine, tri sestre: s. Geralda Jakob, s. Konstancija Mesar i s. Lipharda Horvat odvedene su u nepoznatom pravcu i nikad se više o njima nije moglo ništa doznati…

Ove će nedjelje nakon večernje mise u 19:00 sati u crkvi sv.Nikole, koju će predvoditi umirovljeni biskup mons. Josip Mrzljak biti predstavljanje knjige “Naša klecala i baklje” prof. Nevenke Nekić iz Zagreba.

Knjiga govori o djelovanju, stradanju i mučeništvu redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog, čijoj družbi je pripadala i sestra Lipharda. To je Družba kojoj naš narod duguje veliku zahvalnost za njihov doprinos na mnogim područjima od neizmjerne važnosti za život Crkve i naroda. Doprinos, prije svega na području vjere i duhovnosti, zatim na planu zdravstva i školstva te zauzetosti za siromašne i napuštene.

Autorica knjige na poseban način prikazuje patnje sestara poslije Drugog svjetskog rata kada na vlast dolaze komunisti. Na toj misi uz biskupa Mrzljaka sudjelovat će i časne sestre milosrdnice.