Srdela u Mediteranu je mršavija, ima je sve manje i smanjila se. Tvrde to znanstvenici s francuskog instituta Ifremera koji provode istraživanje. Zabrinjava podatak da nisu pronašli srdelu stariju od dvije godine…
Francuski znanstvenici su riješili misterij zašto su srdele na Mediteranu sve manje, odnosno gube oko dvije trećine svoje tjelesne težine i žive kraće nego prije 20 godina…
Istraživanje tamošnjeg Instituta za istraživanje mora (Ifremer) dokazalo je da se u deset godina ova vrsta riba u prosjeku smanjila s 15 na 11 centimetara, a njezina prosječna težina pala s 30 na 10 grama, što smanjuje njihovu komercijalnu vrijednost. Ove su ribe bitne karike u hranidbenom lancu oceana, ali i jedne od najčešće ulovljenih na svijetu.
Svijetom kruže brojne teorije poput toga da je porastao broj grabežljivaca koji se hrane njima, da je za to kriv prekomjerni izlov, ali i razne epizootske bolesti. No, biolozi s ovog instituta su otkrili da su srdele sve manje zbog prorijeđenih mikroalgi, inače njihovog glavnog izvora hrane. Naime, i one su manje veličine i manje hranjive nego prije, istaknuli su znanstvenici.
Kraće i žive
Analizirali su podatke u Lionskom zaljevu kako bi mogli objasniti pad kvalitete planktona. “Satelitske slike jasno pokazuju pad količine mikroalgi za 15 posto sredinom 2000-ih. To je vrijeme kada smo počeli opažati i smanjenje veličine srdela”, pojasnio je Jean – Marc Frometin, istraživač Ifremer-a.
Upravo to je uzrokovalo da srdele, ali i inćuni dobivaju manje energije iz hrane. Naime, alge su se promijenile zbog poremećaja u okolišu, a iz francuskog instituta napominju da se smanjio unos hranjivih tvari iz rijeke Rhone. Također, temperatura mora je uslijed klimatskih promjena porasla za pola stupnja.
Osim praćenja u prirodnom okolišu, znanstvenici su uspjeli izvesti i eksperiment u kontroliranom okruženju. Testiranja na 450 srdela u akvarijima potvrdila su pretpostavku da promjena kod algi utječe na veličinu ribe.
Ribari vide razliku
Smanjila se u prosjeku s 15 na 11 centimetara, a njezina prosječna težina pala je s 30 na 10 grama. U dijelu Mediterana koji su istraživali Francuzi nije pronađena srdela starija od dvije godine.
Poznata plava riba manja je, kažu, zbog prorijeđenih mikroalgi, glavnog izvora hrane.
Da ove poznate plave ribe žive sve kraće dokazuju podaci da u dijelu Mediterana kojeg su istraživali nije pronađena niti jedna starija od dvije godine.
Zato ribari vide razliku. Srdele su, kažu, vidno manje, ali sve se češće potvrđuje ona da je ribarenje kruh sa sedam kora. Uz cijene ribe i troškove poslovanja poput goriva, tvrde ribari, posao je neisplativ.
”To je grijeh određenih ljudi koji su bili odgovorni za kreiranje ribarstvene politike prije desetak, 12, 15 godina, kad smo još imali vremena povući prave poteze”, tvrdi Petar Baranović, ribar i inženjer morskog ribarstva.
Plava riba u Jadranu smije se loviti 180 ribolovnih dana, a ograničena je maksimalna količina ulova po mjesecu. No, kažu: s obzirom na klimatske promjene i način na koji se prema moru ponašamo, dobro da ribe još uvijek ima.
Inače, ova je sitna riba iznimno bogata bjelančevinama, omega-3 kiselinama te vitaminima B i D, zbog čega ju smatraju superhranom za srce i mozak.
H.H.