MOŽEMO U PADU, Most i DP u osjetnom porastu: Padaju li ambicije o “preuzimanju države?”

Samo dan prije nego što je javnosti predstavljeno istraživanje o popularnosti stranaka za ožujak, Sandra Benčić je na izbornoj skupštini “Možemo” u Zagrebu izjavila da su oni “snaga za koju se zna da nije pitanje hoće li doći na vlast, nego kada će preuzeti upravljanje čitavom zemljom”. Ona je naglasila da je Možemo, od svog nastanka 2019. do danas, postalo treća politička snaga u Hrvatskoj, a očito do iduće, 2024. godine, u kojoj nas čekaju i predsjednički, i parlamentarni, i europski izbori, namjerava napraviti i korak više, pa u koaliciji sa SDP-om (a možda i Mostom, jer i na desnici ima ideja o koaliranju s njima kako bi se srušilo HDZ!) preuzeti vlast u državi.

Naoko, kad se zbroje glasovi SDP-a i Možemo, oni bi, ako sklope predizbornu koaliciju, čak i mogli konkurirati HDZ-u, dok je koalicija s Mostom ipak na dugom štapu, a zacijelo bi i odbila više birača i jednih i drugih nego što bi bila kome od koristi, tako da bi ukupan zbroj glasova takve koalicije bio manji nego da svatko ide za sebe.

No, nova istraživanja javnog mišljenja nikako ne idu u prilog Možemo. Ako se prošlog mjeseca još i činilo da im poskupljenje vode u Zagrebu i afera Zambija nisu naškodile, ovog mjeseca je pad vrlo očit: Izgubili su skoro 10% svojih birača od prošlog mjeseca – s 10,8 pali su na 9,8% potpore biračkog tijela, odnosno za 9,5%.

Malo je vjerojatno da će se takav pad nastaviti tim tempom u mjesecima koji slijede, no nesnalaženje u upravljanju Zagrebom, izgleda, ipak dolazi na naplatu, a možda i neke druge stvari, poput konspirativnog i netransparentnog modela unutarstranačkih izbora, i prijedloga poput onog da se da ulica – Milki Planinc.

Zato HDZ-u nove afere za sad još nisu naškodile – oni su na sigurnih 26,1% glasova, što je više nego što imaju SDP i Možemo zajedno. Izgleda da je to i neki minimum HDZ-a, odnosno da je oko četvrtine birača – njegovo fiksno biračko tijelo, koje će glasati za njih da baš kamere snime Plenkovića kako krade djeci lizalice u sirotištu. Dakle, dio je stranačka klijentela i članovi obitelji, dio su oni koji glasaju za HDZ jer su tako navikli i jer “tako treba”. Štoviše, HDZ u odnosu na prošlomjesečnu anketu prije ove, HDZ je porasatao za +0,35%, unutar statističke greške doduše.

Koliko Možemo! pada, približno toliko Most raste – s 8,5 došli su na 9,3% birača, pa je razlika između trećeg i četvrtog samo pola posto. Ako se trend pada Možemo i trend rasta Mosta nastavi, idućeg će mjeseca Most biti treća snaga u državi, a Možemo – tek četvrta, što je za stranku s tako velikim ambicijama prilično poražavajuće. Napomenimo da je po Cro barometru od prošlog mjeseca Most već sad ispred Možemo: Njihovi rezultati se ponešto razlikuju u postocima, no ne bitno. Prema njihovom prošlomjesečnom istraživanju, Most je imao 9% potpore, a Možemo 8,5%. SDP po njima također stoji nešto slabije, a HDZ nešto bolje nego u istraživanju Hrejtinga.

Obezglavljeni SDP je, kao i HDZ, pak ostao na svojih 15,8%, također s 0,1% glasova više nego prošli mjesec, što je premala razlika da bi se iz nje bilo što dalo zaključiti.

No zato snažno, pored Mosta, raste još jedna stranka – Domovinski pokret, koji nakon odlaska Škore ipak nije nestao, kako su mnogi očekivali i nadali se, najviše HDZ koji ih vidi kao konkurenciju sebi na desnoj strani biračkog spektra, na poziciji koju su uglavnom dobrovoljno napustili kad je Plenković snažno zaokrenuo stranku prema (lijevom) centru.

Domovinski pokret bilježi najveći rast rejtinga od svih stranaka, i u apsolutnom i u relativnom broju glasova: podrška im je porasla za 1,33%, pa su sada na 6,8% potpore. Valja reći da je to porast u broju glasova od preko 20%! I oni bi se uskoro, do izbora, nastave li jačati, mogli približiti Možemo.

Centar Ivice Puljka je i dalje u padu, bilježi samo 3,4% glasova, a njih muči isto što i Možemo – nesnalaženje u upravljanju velikim gradom, u njihovom slučaju Splitom.

Dakle, za sad oporba nije uspjela kapitalizirati korupciju i afere u HDZ-u, i očito da birači ne mogu odlučiti od kog više zaziru – ovakve vlasti, ili alternative koja se nudi.