Nedjelja, 13. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

VIDEO Na današnji dan prije 28 godina napadnut je Drniš!Prema procjeni ratnih šteta, Drniš je na drugome mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Vukovara…

Prošlo je 28 godina, a sjećanja su još uvijek svježa.
16. rujna 1991. godine, tko je u drniškom kraju doživio – zaboraviti ni neće.
Prvi četnički napadi dogodili su na današnji dan u popodnevnim satima. Granate iz topova i tenkova, zatim iz višecijevnih raketnih bacača padale su na Drniš, Oklaj, Siverić i ostala drniška naselja, a u predvečerje stigla je i avijacija JNA…

Na području Promine u selu Puljani toga dana pale su i prve žrtve rujanskog rata 1991. godine. Poginuo je drniški policajac Šime Grabić te četvero nedužnih civila među kojima i jedno dijete. U prvom granatiranju u Puljanima su stradali Mate Burnać, Kata Pokrovac i Marija Verović, dok 12 godišnju djevojčicu Mariju Pokrovac pogodila je granata istog dana u Oklaju za vrijeme obreda sprovoda na mjesnom groblju svetog Mihovila.

Obitelji stradalih, izaslanstvo Općine Promina predvođeno načelnikom Tihomirom Budankom, predstavnici braniteljskih udruga i ove godine žrtvama su odali počast polaganjem vijenaca podno spomen križa na središnjem trgu u Oklaju,  i u spomen sobi u općinskoj zgradi.

U noći sa 16. na 17. rujna 1991. godine krenula je kolona Drnišana prema Zagori. Žene, djeca, starci i bolesnici pješačili su preko Čikole do Pakova Sela i Pokrovnika, te dalje vlakom i autobusima prema sigurnijim mjestima na obali. Tek s vrećicom u ruci, put u nepoznato.

Sa svojih ognjišta protjerano je 17.000 stanovnika.

Novi dom narednih pet i više godina žiteljima drniškog kraja, uglavnom hrvatima, je u hotelima, od Solarisa u Šibenika, preko hotela Medene u Trogiru, Marjana, Zente, Duilova i Lava u Splitu do Sutjeske u Baškoj Vodi. Raseljeni su i po brojnim drugim lokacijama u gradovima i mjestima diljem Hrvatske. Oni koji nisu željeli napustiti svoj dom, ostali su kao svjedoci zlodjela koja će se na ovom prostoru odvijati u četiri godine okupacije: ubojstva, paleža, pljački, razaranja kulturnih spomenika, crkvi, tvornica i domova Drnišana.

Te 1991. godine, po popisu stanovništva na površini od 840 km2, živjelo je 24.169 stanovnika, od toga 18.732 Hrvata i 4.974 Srba.

Ante Matić u vrijeme izbijanja rata bio je predsjednik drniškog Izvršnog vijeća i Kriznog stožera, potom gradonačelnik Grada Drniša od 1993. – 2001. godine.  Grad je funkcionirao cijelo vrijeme rata u prognaništvu u Unešiću, kao i Radio Drniš, a drniške škole od glazbene do srednje su organizirane tamo gdje je najviše Drnišana našlo privremeni boravak.

Proživjeli su Drnišani četiri duge ratne godine iščekivanja povratka kući nikad ne gubeći nadu u povratak, živeći u tijesnim hotelskim sobama, hraneći se u redovima pučkih kuhinja, te u skladištima Crvenog križa i Caritasa.

DRNIŠ 1990-1995

Sanjani dan povratka stigao je Olujom 5. kolovoza 1995. godine kada je oslobođeno cijelo do tada okupirano područje. Nakon ulaska hrvatskih postrojbi u Drniš i ostala okupirana mjesta bilo je jasno da je stanovništvo koje je tijekom okupacije živjelo u tzv. Republici srpskoj krajini već prije napustilo domove slušajući zapovijed političkog i vojnog vrha o evakuaciji. U gradu Drnišu oslobođenje dočekao je vrlo mali broj i Srba i Hrvata.

Potom je uslijedila višegodišnja obnova grada i drniških sela, novi početak i život iz temelja. Drniš je nakon jugoarmijskog zauzeća doživio zaista tragičnu sudbinu, dobrim dijelom je spaljen i razrušen o čemu i danas svjedoče još uvijek sve ne obnovljene građevine.

Prema procjeni ratnih šteta, Drniš je na drugome mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Vukovara. Računa se, naime, da je ukupna šteta na drniškom području, prouzročena ratnim djelovanjem, iznosila više od sto milijuna eura.

Žrtva je bila velika – ipak danas bi voljeli da živimo u pomalo drugačijoj Hrvatskoj.

Hvala braniteljima, a onima koji su položili život na oltar Domovine neka je vječna slava!

Ne ponovilo se, nikada, nikome, javlja Radio Drniš.

M.M.

Najnovije

Jonjić o ovlastima predsjednika Republike Hrvatske

Fito:Boris Šćitar   Kandidat za hrvatskog predsjednika Tomislav Jonjić  naveo je kako nikada pojedincu ne bi dao prevelike ovlasti jer može se jednom opet dogoditi za...

13. listopada 2000. Deklaracija o Domovinskom ratu – Što ona donosi?

Nakon smrti predsjednika Tuđmana (ali i već za njegova života) na poticaj hrvatske javnosti, branitelja i domoljuba donesena je Deklaracija o Domovinskom ratu.   Bio je...

Biblijska poruka 13. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Izdržati Isusov pogled

Mk 10,17-30   Dok je Isus izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: »Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?«...

Sjećate li se (proročkih) riječi Viktora Orbana?!

Mađarskog su premijera na početku njegove „migrantske epopeje“ nazivali malim Donaldom. U međuvremenu učenik je (gotovo) nadmašio učitelja i već – svukud po Europi!...

Odana počast poginulim hrvatskim braniteljima na Osojniku i južnom bojištu

U organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Podružnice Splitsko-dalmatinske županije te Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata...