Pritisci na poljoprivrednike su sve veći, posebno sada kada su poskupjeli svi inputi, proizvodnja je upitna, zbog čega je na udaru njihovo mentalno zdravlje. Stoga su članovi Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta AGRI pokrenuli inicijativu za podršku mentalnom zdravlju farmera u EU, piše Euractiv…
Direktor Međunarodnog centra za napredne agronomske studije CIHEAM, Alun Jones, se pozvao na nedavno izvješće o zdravlju i sigurnosti poljoprivrednog sektora i upozorio članove EP-a tijekom sastanka 25. listopada da je riječ o profesiji pod velikim pritiskom. Naveo je da nepotpuni podaci iz zemalja članica EU skrivaju puni obujam problema.
“Realnost sektora je da naši farmeri naporno rade kako bi proizveli našu hranu i vrlo često izlažu svoje živote riziku.”
Najveća stopa samoubojstava
Izvješće je naručila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA. Upravo se, takozvano, psihološko blagostanje (termin koji se koristi kod zaštite na radu, op.ur.) poljoprivrednika smatra najugroženijim jer su pod utjecajem kombinacije faktora stresa, uključujući klimatske promjene, birokraciju i izolaciju.
Jones je upozorio da je među njima najveća stopa samoubojstava. U Francuskoj je ona u poljoprivrednim zajednicama 20 posto veća nego u nacionalnom prosjeku.
Zastupnici Parlamenta su izrazili zabrinutost i naglasili da im se mora osigurati pomoć, a dio je ukazao na glavnu ulogu koju igraju javne politike u rješavanju ovog pitanja.
Zastupnik Martin Häusling istaknuo je da 80 posto javne pomoći iz ZPP-a ide za tek 20 posto poljoprivrednika. Pozvao je na preraspodjelu sredstava kako bi se smanjio pritisak na manje farmere.
“Glavni uzrok samoubojstava su ekonomski problemi”, rekao je i dodao da zato treba razmisliti o načinu na koji se obavlja raspodjela financijske pomoći kako bi svi mogli imati dostojanstven život.
Potpore društveno uvjetovane?
Mehanizam koji bi mogao pomoći je društvena uvjetovanost. To bi značilo da bi potpore ZPP-a bile usmjerene poljoprivrednicima koji poštuju standarde rada i zapošljavanja.
Amandmane na oblik ZPP-a nakon 2020. izglasao je Europski parlament, a uključivali su obavezna upućivanja na društvenu uvjetovanost, što se pokazalo spornim među državama članicama jer se smatra dodatnim oblikom birokratije.
Margaret Bateson, šefica odjela za društvenu održivost u DG AGRI, napomenula je da su se samo četiri zemlje članice, Austrija, Francuska, Luksemburg i Italija, već odlučile za implementaciju do 2023. godine. Španjolska i Portugal su primjenu prolongirale do 2024. godine.
