Napeto u Saboru, dio oporbe napustio sjednicu

Wikipedija

Zastupnici u Saboru glasovali su o nizu raspravljenih točaka, a na dnevni red je uvršten Vladin prijedlog da se za novog glavnog državnog odvjetnika imenuje Ivan Turudić, trenutno sudac Visokog kaznenog suda.

 

Uoči samog glasovanja povela se rasprava o Zakonu o jeziku. Davorko Vidović je rekao da misli da će zakon samo produbiti sukobe i podjele te dodao: “Ne želimo da postane alat za određvinje tko su dobri Hrvati, a tko su škuri, mali i crni…” Katarina Peović je zakon nazvala totalitarnim koji kriminalizira dijalekte, a onda je tijekom rasprave dobila treću opomenu.

Hrvoje Zekanović je usporedio situaciju u Saboru s glasanjem za Ukrajinu. Majda Burić Zakon o hrvatskom jeziku nazvala je povijesnim. Na koncu ih je predsjednik Sabora Gordan Jandroković prekinuo naglašavajući da su raspravu obavili i da smatra da se radi o namjernim kršenjima Poslovnika.

Glasovanjem su prvo odbijena sva tri amandmana Katarine Peović podnesena na Zakon o hrvatskom jeziku, a potom je sa 95 glasova za, 17 protiv i 10 suzdržanih što znači da je donesen Zakon o hrvatskom jeziku, prenosi N1.

U drugo čitanje Sabor šalje paket od tri zakona kojima bi se uvela kaznena djela teškog ubojstva ženske osobe i neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Radi se o izmjenama Kaznenog i zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji. Uvođenje femicida u Kazneni zakon kao rodno uvjetovanog ubojstva žene podržavaju nevladin sektor i oporba, kojoj je sporno što će se o femicidu glasovati istodobno, odnosno u paketu, sa kaznenim djelom neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojeg oporba naziva “lex AP“.

Prijedlog izmjena zakona je u jednom dijelu neprihvatljiv, poručili su iz IDS-a. “Podržavamo jednu izmjenu, a drugoj se protivimo. Uvođenje femicida veliki je korak naprijed. Neprihvatljiva je odredba koja pod krinkom zaštite tajnosti postupka sprečava javnost da dozna za nepravilnosti koje se javljaju u takvom postupku. Jedini ciolj je spriječiti medije da rade svoj posao. Klub zastupnika IDS-a će biti suzdržan”, rekli su.

Suverenisti su poručili da je represivno zastrašivanje novinarske javnosti ovakvim zakonom te da su protiv toga. “Što se tiče zaštite žena, apsolutno podržavamo svaki oblik zaštite”, rekao je Sačić.

Benčić je zatražila stanku i rekla da je ovo kukavički jer je Plenković “AP krpicu sakrio iza prijedloga zakona kojim se napokon regulira pitanje femicida”. Rekla je da se nada da će izaći van i da neće sudjelovati u tom kukavičluku koji su, kaže, dodatno potvrdili odabirom Ivana Turudića.

“Most neće pobjeći s glasovanja, već će jasno glasovati protiv ovakvih izmjena”, rekla je Selak Raspudić. “Korumpirana većina na odlasku koja se pokušava zaštititi od kaznenog progona, neće nas zastrašiti, ostat ćemo i glasovati protiv ovakvog zakona”, rekao je Nikola Grmoja.

“O korupciji se neće govoriti jer mu to čini političku štetu. Vi ste nešto dobro pomiješali s nečim zlim, ali dajemo vam priliku da to ispravite”, rekao je Peđa Grbin te tražio da se taj zaključak stavi prvi na glasovanje, inače će i oni napustiti sabornicu.

“To je ucjena na koju ne mogu pristati”, rekao je Jandroković.

Nakon toga je dio oporbe napustio sabornicu.

Glasovanje o zaključku o prihvaćenim izmjenama i prijedlozima Kaznenog zakona 78 zastupnika je glasovao za, 25 ih je glasovalo protiv, a troje je bilo suzdržano.

O zaključku o dopunama i izmjenama Zakona o kaznenom postupku iz prvog čitanja 78 zastupnika glasalo je za, a devet protiv.

O zaključku o zaštiti od nasilja u obitelji 105 zastupnika je glasalo za, a jedan protiv.

Hrvatski sabor je također jednoglasno izmijenio Zakon o službi u Oružanim snagama RH i podignuo dobnu granicu za odlazak vojnika i mornara u mirovinu s 45 na 50 godina života.

Određenom broju vojnika koji su primljeni na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme prema sadašnjem zakonu, djelatna vojna služba po sili zakona prestaje s navršenih 45 godina života zbog čega ne ispunjavaju uvjete za mirovinu.

Podizanjem dobne granice do navršenih 50 godina života omogućit će im se odlazak iz sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu.