Ničeno: Europski sustav azila je lako prevariti

HRT

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je da je iza nas prva schengenska godina te da se neke stvari događaju sukladno predviđanjima, a jedna od njih je porast broja tražitelja azila.

Rekao je i kako je europski sustav azila lako prevariti te da je Dublinska uredba o povratku slabo funkcionirajuća.

”I u tom smislu cijela Europa teži k tome i nedavno smo vidjeli da je postignut taj politički dogovor oko pakta o azilu i migracijama”, rekao je Ničeno gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

”Očekujemo da se to zakonodavstvo značajnije promijeni”, dodao je.

Ničeno je rekao i da bismo trebali biti zadovoljni ako ostanemo na postojećim brojevima nezakonitih prelazaka, “s tendencijom, željom i voljom da jače štitimo granicu i da se jače borimo protiv krijumčara”.

Među ostalim je rekao i da se manipulira s podacima o maloljetnosti jer je postupak prema maloljetnicima drukčiji.

Govoreći o novom europskom paktu o migracijama i azilu, koji je donesen krajem godine nakon tri godine pregovaranja, zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokolrekao je kako je Europa shvatila da je nekontrolirano prihvaćanje svakoga tko bi želio doći naprosto neodrživa.

”Mislim da je glavna novina koju pakt donosi – kontrola ima li netko pravo na azil ili ne na samoj granici, bez da te osobe uđu na teritorij EU-a”, rekao je Sokol, dodavši da se to pravo dosad zloupotrebljavalo, što se sad želi spriječiti.

”To je jedna golema promjena u smislu zaštite vanjskih granica, puno bolje kontrole toga tko ulazi na teritorij EU-a”, dodao je Sokol, ustvrdivši da je taj dogovor, koji još nije formaliziran, dobar i pozitivan.

Rekao je kako je Europska unija promijenila stav prema migracijama.

”Onog naivnog sagledavanja da je potrebno dopustiti svakome tko želi doći na teritorij EU-a više nema. Shvaća se da integracija golemog broja migranata iz trećih država, pogotovo iz onih koje su kulturološki inkompatibilne s europskim načinom života, nije uspjela. Vidimo to svaki dan na primjerima Francuske, Švedske i tako dalje”, rekao je europarlamentarac iz redova HDZ-a, dodavši da takva nekontrolirana migracija ugrožava europski način života.

Sokol je pohvalio hrvatsku graničnu policiju, za koju je rekao da “vrhunski radi svoj posao”, a također je optužio “pojedine nevladine udruge lijeve orijentacije povezane sa strankom Možemo!” da su “godinama neopravdano lažno optuživale hrvatsku policiju vezano uz takozvana kršenja ljudskih prava migranata” kako bi “sabotirali hrvatski ulazak u Schengen”.

Saborski zastupnik Domagoj Hajduković  rekao je da imamo vrlo dugačku i teško branjivu granicu, ali da smo zahvaljujući našoj policiji i tehnologiji prilično uspješni u njezinoj obrani. Rekao je kako moramo biti svjesni da se s ovakvim pritiskom nitko ne može nositi te da će ilegalnih prelazaka biti, ali da vjeruje da su svedeni na minimum.

Rekao je da bi EU trebao staviti puno veći pritisak na BiH, da Frontex zaštiti njezinu granicu prema Srbiji, što bi pomoglo našoj policiji i sigurnosti.

”Drugi korak je i pritisak na Srbiju da sinkronizira vizni režim s ostatkom Europe,” rekao je Hajduković.

Ničeno je rekao da niti jedna zemlja na vanjskoj granici bez suradnje sa zemljama iz kojih migranti dolaze ne može učinkovito zaštititi granicu.

Naveo je da u BiH, primjerice, bez viza dolaze ruski državljani, koji su nam s gotovo 9000 ljudi treće državljanstvo po zahtjevima za traženje azila. Drugi su Turci (više od 11.000), koji također ne trebaju vizni režim za dolazak u BiH.

”Ti ljudi dolaze legalno na zračnu luku u Sarajevo, najčešće, kao turisti, od kuda ih mreža krijumčara vodi prema hrvatskoj granici”, rekao je Ničeno.

Sokol je kazao da su BiH i Srbija veliki problem jer su odskočna daska za ulazak na teritorij EU-a, iako nisu jedine – tu je među ostalim i Turska. Dodao je da EU treba puno jače iskoristiti mehanizme na raspolaganju da učini pritisak na te države kako bi promijenile politiku.