Nakon što je 25. lipnja 1991. godine Hrvatska proglasila samostalnost, međunarodna zajednica 7. srpnja Brijunskom deklaracijom odgodila je proglašenje na tri mjeseca. U ta tri mjeseca srpska pobuna u Hrvatskoj je eskalirala, a JNA je otvoreno krenula u agresiju na Republiku Hrvatsku…
Pobjedom hrvatskih snaga u bitci za vojarne, u rujnu 1991. godine, situacija se drastično mijenja. Jugoslavenska narodna armija na više frontova početkom listopada kreće u opći napad na Hrvatsku. Kada niti on ne uspijeva odlučuju se na drastičnu mjeru kojom bi se riješili trojice Hrvata na čelnim pozicijama. Bombardiranjem Banskih dvora u Zagrebu, gdje su se tog 7. listopada našli predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, jugoslavenski premijer Ante Marković te hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, JNA je napokon svijetu pokazala svoje lice. Da je atentat uspio, Hrvatska bi bila obezglavljena, a njezin put do neovisnosti bio bi znatno teži.
Ipak, pukom srećom tragedija je izbjegnuta te je 8. listopada na tajnoj lokaciji u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu okončan proces razdruživanja od raspadajuće SFRJ. U dramatičnim okolnostima u podrumu te zgrade okupila se potrebna većina saborskih zastupnika za izglasavanje jedne od najbitnijih odluka u novijoj hrvatskoj povijesti.
Nitko osim predstavnika Srba nije se pokolebao unatoč opasnosti koja se nadvila nad glavni grad Hrvatske. Dok je Sabor zasjedao, višestranačko povjerenstvo, koje su činili potpredsjednici sabora Vladimir Šeks iz HDZ-a i Ivica Percan iz SDP-a te zastupnici Hrvoje Kačić, Vladimir Veselica i Đuro Vidmarović, sastavljalo je tekst odluke kojom bi se konačno raskinule državno-pravne sveze s Jugoslavijom. U međuvremenu Saboru se obratio i hrvatski premijer Franjo Gregurić koji je između ostalog kazao:
Pokazano je da unutar bivše Jugoslavije nema sposobnosti i spremnosti da se rješenja traže na način predviđen Brijunskom deklaracijom, dakle mirno i demokratski. Iskazali smo odlučnost, odvažnost i sposobnost da trpimo najteže udarce, kako bi obranili slobodu i demokraciju Hrvatske. Zbog toga vas dame i gospodo pozivam da zajednički konstatiramo da je moratorij prošlost i da od danas vrijede odluke sabora po kojima je Hrvatska suverena i samostalna država.
Napokon, nakon što je zastupnicima Vladimir Šeks obznanio tekst odluke, on je stavljen na glasovanje i jednoglasno podržan, a sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda pozvane su na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
U spomen na dan kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ do prošle se godine obilježavao Dan neovisnosti Republike Hrvatske, a danas taj datum obilježavamo kao Dan Hrvatskoga sabora.
Smatram da je tada ostvareno upravo to nacionalno jedinstvo, tj politički neizbježni konsenzus kada se radi o tom vitalnom, bitnom, presudnom nacionalnom interesu onda se zanemaruju sekundarni politički, stranački ili osobni interesi i mislim da nikada više nije ostvaren taj stupanj jedinstva kao tada.
Đuro Vidmarović, saborski zastupnik
