Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer traži solidarnost europskih država u politici prema migrantima. U protivnom, bi uskoro u Europu moglo doći više migranata nego 2015…
“Moramo više pomoći našim europskim partnerima u kontroli na vanjskim granicama EU”, izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer za list „Bild am Sonntag”.
Seehofer je također rekao da „smo te zemlje predugo prepustili same sebi”. „Ako im ne pomognemo, doživjet ćemo migrantski val kao 2015. godine. Možda čak i veći od onog prije četiri godine”.
Seehofer je istovremeno dodao da će zajedno s novom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen “sve uraditi da se to ne ponovi”. U tome ima “punu podršku” njemačke kancelarke Angele Merkel.
Njemački ministar unutarnjih poslova je istovremeno pozvao zemlje članice EU da učine više za Tursku.
“Turska kod prihvata izbjeglica čini mnogo”, izjavio je Seehofer za “Bild am Sonntag”. Zbog toga on želi dodatno “osnažiti suradnju s Turskom”. Na pitanje “koliko će Turska više dobiti novca od obećanih šest milijardi, koliko joj je 2016. godine obećano u tzv. “izbjegličkom paketu” postignutom s EU, Seehofer je odgovorio da “on kao njemački ministar unutarnjih poslova sam ne može donijeti odluku”, donosi DW.
Značajan porast broja migranata
Seehofer je u posljednjih nekoliko dana posjetio Grčku i Tursku i obećao im podršku u rješavanju problema s kojim se susreću u okviru migrantske krize. On je tijekom posjete ovim zemljama rekao da su one godinama opterećene jer je na vanjskim granicama EU znatno porastao broj useljenika.
List “Bild am Sontag” piše da broj migranata koje su do kraja rujna ove godine preko Turske došli u EU iznosi 56.546. List se poziva na interne i povjerljive izvještaje Europske komisije. To znači da se radi o povećanju od 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema prognozama grčke vlade, do kraja godine se očekuje dodatnih 25.000 migranata.
Erdogan prijeti EU
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je nedavno zaprijetio da će otvoriti vrata migrantima prema Europi ako od EU-a ne dobije veću financijsku pomoć. Erdogan je istovremeno zatražio pomoć za izgradnju tzv. sigurnosne zone na sjeveru Sirije.
On tamo želi napraviti sigurnosnu zonu za dva milijuna ljudi. Uz međunarodnu pomoć bi trebalo biti izgrađeno 140 naselja. Erdogan je nedavno u turskom parlamentu rekao da će za financiranje izgradnje naselja biti održana donatorska konferencija čim područje bude “oslobođeno od terorističkih grupa”.
Turska odavno na sirijsko-turskoj granici želi zonu koju bi sama kontrolirala. Inače, ovo područje trenutno je pod kontrolom pripadnika kurdske milicije YPG koju Turska smatra terorističkom organizacijom bliskom zabranjenoj Kurdskoj radničkoj stranci (PKK) .
Sjedinjena Američke Države, koje se s YPG u Siriji zajedno bori protiv terorističke milicije “Islamska država”, obećala je pomoći u formiranju zone kako bi spriječila dugo najavljivanu tursku ofenzivu na kurdske saveznike. U međuvremenu je prošao krajnji rok koji je Erdogan odredio, a to je bio kraj rujna. Posljednjih dana Erdogan je više puta prijetio da će turske snage upasti u to područje.
Merkel jednostrano otvorila granice EU-a
Podsjetimo, franucusko-njemački blok od 2015. nastoji prisiliti druge europske države na prihvaćanje tražitelja azila kada je njemačka kancelarka Angela Merkel jednostrano otvorila granice Europe i suspendirala pravila o azilu, pozivajući na ulazak u više od milijun migranata.
U kolovozu 2015. Njemačka je jednostrano odlučila staviti izvan snage za sirijske migrante Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.
Stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale iz Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije, i najprije preko Mađarske dalje u druge države EU. Nakon što je Mađarska sagradila zid prema Srbiji, migrantska ruta okreće se preko Hrvatske prema Sloveniji i drugim europskim državama. Većina ih se uputila prema Njemačkoj.
Njemačka je otada ublažila tu dobrodošlicu, nakon što je izazvala zastrašujuću migrantsku krizu kada je prema podatcima Frontexa samo u 2015. ušlo 1.800.000 migranata, među kojima i veći broj ekstremista, a europske države dovela pred ekonomsku krizu i trajnu izloženost terorističkim prijetnjama.
Njemačka useljenička politika nije nikoga spasila, već naprotiv, “prije ima mrtve na savjesti”, oštro je upozorio vodeći svjetski znanstvenik za migracije i oxfordski profesor Paul Collier kritiziravši njemačku politiku prema migrantima, donosi dw.com.
G.S.