Mladi Istran
Prvi broj mjesečnog časopisa Mladi Istran. List za mladi svijet izašao je 15.siječnja 1906. u Malom Lošinju. Njegov izdavatelj i urednik bio je Josip Antun Kraljić, nadučitelj malološinjske hrvatske osnovne škole koju je osnovala i uzdržavala Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru.
Časopis je tiskan u Tiskari Laginja i dr. (prije Krmpotić i dr.) u Puli, Ul. Giulia br.1
Među suradnicima Mladog Istrana u njegovu prvome godištu (1906.) isticali su se brojni pjesnici: Rikard
Katalinić Jeretov, Josip Antun Kraljić, Ernest Jelušić, Ljudevit Varjačić, Josip Milaković, Rudolf Maldini, Josip Malašić i Crvenko Bjelopavlić (pravim imenom Albert Linardić). Među suradnicima, prozaicima, isticali su se Jelica Belović, Ante Dukić, Rudolfo Franjin Magjer, Jadoslav Tomašić, Vinko Rubeša, Jakov Majnarić, Ivan Devčić, Davorin Trstenjak….
Rikard Katalinić Jeretov objavljivao je svoje pjesničke i prozne priloge tiskane u Mladom Istranu pretežno pod pseudonimom Barba Rike. Obrađivao je, i kao pjesnik i kao prozaik, razne teme iz društvenoga života i prirodnoga okoliša. Svi su njegovi suradnički prilozi bili nadahnuti određenim smislom, imali su primjerenu formu i vrlo tečan izričaj. Kao takvi privlačili su mlade čitaoce i bili rado čitani.
Ja sam bistra voda, dar nebeskog svoda.
Pitka, zdrava, b´jela, dolazim iz vrela.
Gdje ti god zavirim, svuda zdravlje širim.
Perem rublje blatno i čađavo platno.
Perem mila lica sitnih djevojčica.
Mijem lica jaka umornih težaka
i ruke gospara i žulje mornara…
“Rodoljubi! Pretplatite siromašnu dječicu na naš listić i uradiste za Boga i domovinu. Ne kratite duševne hrane mladeži našoj, jer u njoj nam je budućnost i nada, u njoj spas ove naše svete grude, ove najmlađe kćeri hrvatske majke. Uzdignimo i prosvijetlimo mladež i budućnost je naša! ‘Mladi Istran’ mrtvim slovom živo govori, a riječ mu je mila, rodoljubiva, žarka i sveta!”
Kao “list za mladi svijet” Mladi Istran čitao se u svim istarskim hrvatskim osnovnim školama, ponajviše u osnovnim školama Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Družba je u svojim osnovnim školama i dječjim vrtićima s hrvatskim nastavnim jezikom, koje je osnovala i uzdržavala, njegovala hrvatski jezik kao temeljno obilježje hrvatskoga narodnog identiteta – zapravo je njegovala
hrvatski narodni duh i hrvatsku nacionalnu misao.
