Obilježena 30. godišnjica zločina nad Hrvatima općine Kakanj

Sveta misa zadušnica za poginule branitelje i civilne žrtve rata održana je u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci pred okupljenim članovima obitelji, predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata i političkim dužnosnicima.

Na središnjem spomen-obilježju u Kraljevoj Sutjesci položeni su vijenci i upaljene svijeće te je minutom šutnje odana počast poginulim braniteljima Hrvatskog vijeća obrane Kakanj, stradalim civilima i svim žrtvama Domovinskog rata.

Počast poginulim i ubijenim braniteljima i civilima Domovinskog rata u općini Kakanj odalo je i izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno članom Predsjedništva HNS-a BiH i zamjenikom predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinkom Čavarom.

Okupljenima se obratio Koordinator obilježavanja zločina nad Hrvatima općine Kakanj Pavo Šljivić, koji je u prigodnom govoru istaknuo kako je Hrvatsko vijeće obrane Kakanj dalo ogroman doprinos u Domovinskom ratu.

Sveta misa zadušnica za poginule branitelje i civilne žrtve rata održana je u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci pred okupljenim članovima obitelji, predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata i političkim dužnosnicima.

Na središnjem spomen-obilježju u Kraljevoj Sutjesci položeni su vijenci i upaljene svijeće te je minutom šutnje odana počast poginulim braniteljima Hrvatskog vijeća obrane Kakanj, stradalim civilima i svim žrtvama Domovinskog rata.

Počast poginulim i ubijenim braniteljima i civilima Domovinskog rata u općini Kakanj odalo je i izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno članom Predsjedništva HNS-a BiH i zamjenikom predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinkom Čavarom.

Okupljenima se obratio Koordinator obilježavanja zločina nad Hrvatima općine Kakanj Pavo Šljivić, koji je u prigodnom govoru istaknuo kako je Hrvatsko vijeće obrane Kakanj dalo ogroman doprinos u Domovinskom ratu.

„Pripadnici brigade „Kotromanić“ sudjelovali su u borbama na skoro svim bojišnicama širom Herceg Bosne i živote je dalo 102 branitelja i ranjeno je oko 135 pripadnika naše brigade. Prošlo je 30 godina boli, 30 godina negiranja zločina i 30 godina kako je na ovim prostorima ubijen mir, a prosula se mržnja i zlo. U javnosti se ponavljaju neistine o našem sudjelovanju u obrani i one se prihvaćaju kao realnost kako ovdje i nije bilo sukoba“, kazao je gospodin Šljivić, te dalje istaknuo:

„Svjedoci smo da su samo prije nekoliko dana bošnjačke boračke udruge tražile javni ispriku od Hrvata za zločine počinjene u Ahmićima, pa u tom kontekstu akcijom „Ne u naše ime“ nevladine udruge iz Hrvatske, koje su zajedno s udrugom za društvena istraživanja i komunikacije iz Sarajeva organizirale obilježavanje godišnjice zločina, traže od hrvatskih vlasti da prestanu negirati i omalovažavati zločin u Ahmićima, i to uredu, ali nije uredu nijekati vlastite zločine i ne uputiti ispriku u ime pripadnika bošnjačkog naroda koji počiniše zločine prema drugima i drukčijima.“

Koordinator za obilježavanje zločina nad Hrvatima općine Kakanj Pavo Šljivić podsjetio je kako je u Kaknju počinjen strašan zločin za kojim ne treba tragati, jer je vidljiv golim okom i na svakom koraku.

„S ovih prostora je protjerano više od 11 000 Hrvata, a 22 hrvatska sela i zaseoka su do temelja opljačkana i spaljena. Danas nije prigoda da se naširoko raspravlja o tome, ali jeste prigoda da pozovemo sve institucije da se aktivno uključe i iskoriste svaki znanstveni skup na prostoru Središnje Bosne kako bi se u cjelovitu istinu o obrani Središnje Bosne ugradila i istina o našoj žrtvi. Stoga, prije svega pozivam Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH i Zakladu za pravne pomoći, kojoj se ovom prilikom zahvaljujem, da se uključe u dokumentiranje ovih stravičnih zločina kako bi se dopunile postojeće činjenice za pravni progon počinitelja urbicida. Također vas molim da u budućnosti ne utvrđujete bilo kakvu istinu o ratu i stradanjima Hrvata u Središnjoj Bosni bez istine koja se ne odnosi na Kraljevu Sutjesku i Kakanj“, poručio je Šljivić.

Dalje je u svom govoru pozvao tužiteljstvo i sudove u BiH da okončaju dugogodišnje postupke koji se vode po kaznenoj prijavi za ratni zločin i koji se vode već punih 30 godina.

„Ovdje su politički sukobi s muslimanima počeli 1990. godine kada je Općinskom odboru HDZ-a BiH onemogućena provedba rezultata izbora, što je rezultiralo prestankom rada Skupštine općine Kakanj tijekom 1991. godine. U 1992. godini ulogu Skupštine općine Kakanj preuzelo je Ratno predsjedništvo općine Kakanj u čijem radu je sudjelovao i HVO Kakanj. Ove činjenice nisu poznate javnosti, kao ni činjenice da na teritoriji koji je kontrolirao HVO na kojemu su živjeli i Bošnjaci, a koje su bile dijelom i napuštene, nije opljačkana niti zapaljena nijedna bošnjačka kuća. Ako podrobnije pročitate podatke na spomeniku, vidjet ćete datume pogibije prije 13. lipnja 1993. godine. Upravo ta ubojstva i likvidacije naših branitelja uvelike su definirali budućnost odnosa u općini Kakanj. Nitko od nas ne zna za sve detalje koji su prethodili 13. lipnju 1993. godine i treba ih utvrditi, ali zasigurno znamo da nije bilo onako kako se percipira u javnosti“, kazao je Šljivić, te nastavio:

„Danas nije s nama i naša najhrabrija majka i supruga, naša Anica Jurić koja je preživjela streljački vod, ali njeni najmiliji nažalost nisu. Izgubila je sinove Stjepana (25), Ljubomira (21), Dragana (20) i muža Juru. Anicina nevjesta Antonija je teško ranjena, a njena kćerka Lidija, koju je kao bebu nosila u naručju, danas je majka svog Stjepana, a unuk Ivan ima kćerku Neu i na putu je sin koji će se roditi za nekoliko dana. Obitelj Jurić stvara novi život i novu budućnost“, kazao je Šljivić, te zaključio:

„Kakva nas budućnost očekuje, teško je znati, ali znamo da ona mora počivati na ljubavi, snazi jedinstva, zajedništva, praštanja i tolerancije. S takvim promišljanjem o budućnosti, neka je vječna slava i hvala našim braniteljima HVO-a i svim pokojnima.“