Od kada i po kojim kriterijima je u Peroju uvedena ćirilica?

Zašto je gornji plakat ispisan i na ćirilici?

Peroj je naselje u općini Vodnjan na cesti Fažana-Barbariga naseljeno još iz prapovijesti, a prvi pisani trag je u ispravi Rižanske skupštine (804.), i to kao casale Petriolo. Godine 1197. zabilježen je (Petroro) kao posjed ravenskih nadbiskupa, a već 1198. prelazi u ruke obitelji Morosini, potom obitelji Castropola (14. st.). Nakon što je kuga 1561. potpuno opustošila naselje, mletačke su ga vlasti neuspješno pokušavale oživjeti naseljavanjem nekoliko obitelji iz Bologne, a zatim i grčkih obitelji.

U trećem pokušaju, 1657. naseljeno je nekoliko crnogorskih obitelji iz Crmnice, pa se ta godina drži godinom osnutka današnjeg Peroja. Novim doseljenicima bilo je s vremenom dopušteno ispovijedanje pravoslavne vjere, pa su svoj etnički identitet u velikoj mjeri održali do danas (crnogorska pravoslavna zajednica u Peroju, crnogorska štokavština Peroja)

Peroj je pored Gajane, Galižane i Barbarige administrativno naselje u općini Vodnjan. U općini Vodnjan uvedena je dvojezičnost, hrvatsko-talijanska, po statutu Istarske županije, po kojem svaki grad ili općina može ugraditi dvojezičnost u svoj Statut.

Članak 23.Statuta Istarske županije

Na dijelu ili cijelom području općina i gradova u Istarskoj županiji, gdje prebivaju pripadnici/pripadnice talijanske nacionalne zajednice, sukladno njihovim statutima, hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi.

IDS je time zaobišao brojnost pripadnika talijanske nacionalne manjine kao kriterij za uvođenje dvojezičnosti.
Po popisu stanovništva iz 2021. nacionalna struktura općine Vodnjan izgleda ovako ;
Vodnjan ima ukupno 5 838 stanovnika;

Hrvata
3.485 ili 59,70 %
Talijana 876 15.02 %
Srbi 232 3,97 %
Bošnjaci 318 5,45 %
Crnogoraca
77 1,32 %
Romi 147 2,52 %

Peroj ima 900 stanovnika, ukupno bez nacionalne strukture, jer za naselja ispod nivoa općine po kojima se popis radio, Zavod za statistiku nije objavio rezultate.

Prema popisu za Vodnjan možemo samo pretpostaviti da Crnogorci žive u Peroju, a ni ovi rezultati iz Vodnjana nisu dovoljni za uvođenje ćirilice. Srba svega 3,97%. Iz samog plakata ne vidi se tko je autor i tko zloupotrebljava Perojsku feštu za provokaciju ćirilicom. Na plakatu su navedeni Grad Vodnjan-Citta di Dignano i pored pravoslavnog križa Peroj na latinici i ćirilici. Ne zna se jesu li organizatori ili sponzori? Naveden je raspored svete Liturgije, pa se može pretpostaviti da je u organizaciju uključena i Srpska Pravoslavna crkva, koja se služi ćirilicom.
Pravoslavna crkva u Peroju

U Istri danas postoje i djeluju dvije pravoslavne crkvene zajednice. Jedna je ona sv. Nikole u Puli, a druga sv. Spiridona u Peroju. I jedna i druga nalaze se pod duhovnom i crkvenom vlašću Srpske pravoslavne crkve, odnosno srpskog patrijarha u Beogradu, u sklopu Eparhije dalmatinske.

Pravoslavnu Župu sv. Nikole u Puli osnovali su grčki doseljenici iz Cipra 1583., a onu u Peroju 1784. Pravoslavni Crnogorci koji su se u Istru doselili u rujnu 1657. godine. Pravoslavna nadbiskupija iz Venecije u jedinstvu sa Svetom Stolicom, model je administrativnog funkcioniranje župa koji se i ne razlikuje bitnije od katoličkih. Tako su se matične knjige počele voditi 1784., iste godine kada je formalno započela djelovati Župa sv. Spiridona u Peroju.