Najavljen kao velika audicija ili barem neka vrsta ‘head huntinga’ za nekoliko otvorenih pozicija na terenu, dvoboj Švicarske i Hrvatske do poluvremena je prerastao u malo nabrijaniji Dinamov trening. “Hajde da vidim koju stranu biraš”, istrčao je Mario Gavranović pred klupskog kolegu Dominika Livakovića nakon desetak minuta zagrijavanja. “Ispravnu, zar si sumnjao”, pročitao je Livaković namjeru napadača koji je kroz zamku zaleđa između stoperskog dvojca skliznuo u veliku priliku.
“Možda se ponekad zaplićem o loptu, zbog te sitnice nikad neću igrati za Bayern ili Liverpool, ali kad mi sleti na glavu… Zapravo znaš da nemaš šansu”, namignuo je Gavranović kompiću iz maksimirske svlačionice nakon što mu je u bliži kut spakirao oštro ubačenu loptu u 31 minuti.
Najveći profiter ovako zamišljenog testa u St. Gallenu u tom trenutku zvao se Zoran Mamić. Dvojica njegovih prvotimaca, jedan koji je prekrižio mogućnost zvučnog transfera, drugi koji nestrpljivo čeka u Dinamovu izlogu, iskočili su kao protagonisti nešto drukčije zamišljene predstave. Internacionalni šou postao je kućna zabava.
I ostalo bi tako, pomalo prisiljeno i nedorečeno, da pred kraj poluvremena nije proradio bunt novog vala Dalićevih nogometaša.
Domagoj Bradarić je odlučio da debitantsku utakmicu za nacionalnu momčad neće završiti kao epizodist. Imao je, istini za volju, 20-godišnjak i prethodno nekoliko dobrih akcija, ali u 42. minuti nam je pokazao zašto Zlatko Dalić u njemu preoznaje budućnost reprezentacije. Probio se po lijevom boku do korner crte i bez gledanja, osjetivši to skrivenim senzorima, povratnom loptom pronašao natrčalog Josipa Brekala na prvoj vratnici.
Silovit nalet, udarac otprve i gol za 1:1. Drugi Brekalov pogodak u dvije utakmice, zabio je i na St. Denisu u rujnu,. kao rukavica bačena u lice Ivanu Perišiću i Anti Rebiću, dvojcu koji je kod Dalića rezervirao napadačke krilne pozicije. U Brekalovu nastupu, u svakom njegovu naletu, driblingu, ulasku u završnicu, lako je uočiti Robbenovu energiju i Di Marijinu lucidnost, plus koji bi Dalić morao pretvoriti u adut do sljedećeg ljeta i Eura, donosi sportske.
I da stvar bude bolja, iz špila sinoć nije izletjeo samo Lilleov bočni igrač, nego i nešto stariji izdanak istog Hajdukova inkubatora.
U petnaestom nastupu za Hrvatsku napokon se pojavio Mario Pašalić, igrač koji već dvije ili tri godine nezapaženo kuca na vrata ‘vatrenih’. Procvjetao je 25-godišnjak u klupskom okruženju, zaključio putešestvije svijetom i skrasio se u Atalanti tako da je Atalanta od njega počela ubirati opipljiv profit, a protiv Švicarske je prvim golom za reprezentaciju demonstrirao da sličnu korist od njega može očekivati i Dalić.
Pašalić je vjerojatno najmoderniji igrač u Dalićevu rosteru, čovjek koji stiže na svaki dio terena, isporučuje asistencije i zabija golove, a potpuno je cijepljen protiv egoizma.
U zaključku, Švicarska je Daliću došla kao bronhi nakon dva rujanska poraza u Ligi nacija. U St. Gallenu je pronašao trampolin prema objektivno važnijim utakmicama sa Švedskom i Francuskom (10. i 14. rujna), a uvjerio se da bez grižnje savjesti može posegnuti u vreću s talentima kada osjeti da su mu potrebni…
D.J.