Treba imati sreće da bi se u ova vremena doprlo do Orahova Dola naselja u općini Ravno čuvenog prije svega po Ruđeru Boškoviću, matematičaru, astronomu, fizičaru, geodeti filozofu, pjesniku inače isusovcu rođenom u Dubrovniku 1711. godine. Razlog za to su radovi na prometnici Zavala – Slano, koji su započeli koncem prošle godine, jer smo pogodili trenutak kada nema obustava.
Carska cesta
U informaciji o stanju na prometnicama, učestalo se naglašava da će te obustave potrajati narednih godinu dana. Orovci koje smo kontaktirali, nemaju na to zamjerki jer će tzv. Carsku cestu, po Franji Josipu, građenu prije sto dvadeset i tri godine zamijeniti petnaestak kilometara dugačka magistrala s Rive u Slanom do pred špilju Vjetrenicu u Zavali. Orahov Do je glavno naselje na budućoj prometnici, pa smo se zato spustili u to ubavo seoce, piše čapljinski portal Djaka-city.info.
Ono što je bitno istaknuti uz spominjanje Ruđera Boškovića, to je činjenica da je njegov otac Nikola upravo iz Orahova Dola potkraj sedamnaestog stoljeća, odselio u Dubrovnik, u kojem se slavni znanstvenik rodio. Za Ruđera je znano, međutim nepoznanica su da je nadbiskup Tomo Medvjedović zasigurno prvi Hercegovac koji je doktorirao na Sorboni također iz Orahova Dola. Biskup je bio i Tomin nećak Benedikt, a iz Orahova Dola je bio i niz svećenika, od kojih su neki poginuli braneći narod, od uskoka i vjeru, od Osmanlija.
„Činjenica da su odavde bila dvojica biskupa, pa više svećenika, pokazuje nekadašnju moć i važnost Orahova Dola, dok su se svi ti ljudi mogli školovati u Dubrovnika, pa Italiji, sigurno su ovdje živjeli dobrostojeći ljudi“, referira Božo Burum, naš vodič kroz naselje. Uz put Božo upozorava da Orahov Do nije bio čuveni samo po učenim ljudima nego i „po izvrsnim vinima“, od kojih se i dobivao novac za školovanje.
Orahov Do se smjestio ispod brda Orlice, nedavno smo u ‘Večernjaku’ otkrili da je to brdo, vjerojatno, ime dobilo po orlovima, bjeloglavim supovima, koji su sve do zadnjeg rata „stanovali“ u špiljama na Crvenim stijenama, iznad naselja. Kuće u Orahovu dolu imaju tipično hercegovačko-dalmatinski stil gradnje. To podrazumijeva gradnju u strani kako se u plodnu zemlju ne bi diralo. Između kuća su uske kale – kamenom popločane uličice, a uz njih guvna za vršidbu žita. Kamene kuće su stisnute na padini brda, ispod njih se nekada pružalo plodno danas zapušteno, polje, a između polja i kuća stoljećima je prolazio važni karavanski put kojeg je u međuvremenu zamijenila spomenuta Carska cesta kojoj su vremenom primat preuzeli okolni putovi. Ništa se nije promijenilo ni nakon što je presvučena asfaltnim slojem jer je ostala uska, tri metra, i krivudava, pa je promet zamro, a Orovci iseljavali.
„Sve će vrijeme pokazati, treba sačekati i vidjeti na koju stranu će prilike krenuti. Ako bude egzistencije, bit će i povratka. Potrebni su telefon, Internet da mladost može odavde neke stvari raditi. Do sada nije bilo ništa, a sada čujemo da će s gradnjom puta dolaze voda, telefon, Internet, pa se nadamo boljim vremenima“, kaže gospar Božo na upit hoće li biti povrataka, bar povremenih, nakon izgradnje ceste.
Zanimljivo gospar Božo koji godinama živi, radi i turizmom se bavi u Dubrovniku, prije pet, šest godina tu na oko u zemlji nedođiji, počeo je gradnju motela, zašto, jer tada nije bilo govora o putu?
„Ma, to je bilo više iz ljubavi prema selu, nego iz nekakve koristi, ali izgleda da će se stvari posložiti i da će biti dobro.
-Zajedno s bratom Nikolom, ovdje gajite i stoku, što je također povoljno za recimo, budući turizam?
-Tako je, to jako pozitivno, ljude kad vide životinje svjesni su da je meso koje će jesti na bio osnovi, to je danas iznimno cijenjeno.
Obitelj Buruma unatoč stradanju u proteklim ratovima, ljubomorno čuva stare stvari među kojima je i volosko ralo što je prava rijetkost.
„Ova dva rala su slučajno ostala ispod sijena, jer kad su došle freze to su sve domaćice naložile na ognjišta. To je pukim slučajem ostalo, možda su stara i po dvjesto godina, ne zna to nitko. Jer jedno „hoje“ (ralica) trebalo znati napraviti, to su bili stručni ljudi, jer trebalo je napraviti ralicu pod određenim kutom, da može orati. Na to se stavljao ljemeš (lemiš), željezno ralo, da može orati. Za izradu rala trebala je vještina, određeni kut, valjalo je sve to posložiti.“
Sedam kuća Buruma
U Orahovu Dolu sedam je kuća Buruma, na najstarijoj je hrastovi nadvratnik, na upit koliko bi on mogao biti star, Božo veli:
„Prvi Burumi se spominju u dubrovačkih arhivima prije tristo pedeset godina. Neki su govorili da je prag postavljen 1621. godine, međutim trebalo bi to ispitati, kako se to sada radi, ugljikom C 14“, uz osmjeh dodaje Božo.
Na kraju može se zaključiti da su Orahov Do i cijelo Ravno u iščekivanju – što će magistrala Zavala – Slano donijeti. Oprezni su, mada osobno mislimo da će to područje pa i petnaestak kilometara udaljeno sjedište općine pretrpjeti korijenite izmjene. S novom prometnicom, koja će preko Ravnog izlaziti na put Trebinje – Ljubinje – Stolac, oživjet će trasa nekadašnjeg karavanskog puta kojim su se prema unutrašnjosti progonili sol, riba, maslinovo ulje, a u suprotnom smjeru olovo i drugi metali iz Bosne…