Foto:Unsplash/Ilustarcija
U Hrvatskoj je osnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, kako bi se poboljšala demografska slika. No, unatoč iseljavanju velikog broja stanovnika, ipak postoje mjesta u kojima se bilježi pozitivan trend.
Ovih su dana objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima Dugo Selo prednjači po broju rođene djece. Predstavnici lokalnih vlasti objašnjavaju kako pozitivan trend počinje još 2018. godine, a velikim dijelom pripisuje se nižim cijenama nekretnina, što privlači mlade obitelji. Ponosno ističu i kako se otvaraju nove industrijske zone, odnosno radna mjesta. Osim toga, novopečeni poduzetnici oslobođeni su komunalnih naknada i doprinosa, piše Direktno.hr.
U siječnju 2023. godine status najmlađeg grada u Hrvatskoj dodijeljen je Popovači, gradiću u Sisačko-moslavačkoj županiji s nekih 12 tisuća stanovnika. Kako su tada ponosno naglašavali predstavnici tamošnjih vlasti, rast novorođenčadi je stalan, a glavni razvojni projekti odnose se na infrastrukturu, gradnju novog vrtića te gospodarenje otpadom. Prošle godine najavljeno je i proširenje gospodarsko-proizvodne zone te otvaranje dviju novih škola.
Prethodne godine u samom vrhu ljestvice najmlađih hrvatskih gradova bili su Solin i Imotski. Prema podacima DZS-a, dob stanovništva u prosjeku je niža od 40 godina. Tako je utvrđeno da su stanovnici Solina prosječne dobi 39,4, a Imoćani 40 godina. Te godine na trećem je mjestu bio Metković s prosjekom godina 40,9, zatim Dugo Selo čiji stanovnici su u prosjeku napunili 41, te Kaštela sa 41,9 godina. U prvih deset gradova s najmlađim stanovništvom tada su bili Sinj – 42,1, Pregrada – 42,5, Trilj – 42,6 te Sveta Nedelja i Donja Stubica u kojima prosječna dob stanovnika iznosi 42,7 godina.
Prosječna dob u Europi i Hrvatskoj
Prema podacima iz 2023., prosječna globalna dob bila je 31 godinu, prosječna dob u Europi 43 godine, a u hrvatskim gradovima – 45,1. U ‘mlađe’ gradove, u kojima je prosječna dob ispod 43 godine, spadaju još Velika Gorica i Otok (42,8), Zlatar i Vinkovci (42,9), Našice, Vrgorac, Mursko Središće te Prelog i Zagreb.
Kad je riječ o udjelu djece i mladih u populaciji, poredak vodećih bio je sličan, samo što su Solin i Imotski zamijenili pozicije. Podaci DZS-a pokazali su i da, ukupno gledajući, samo 34 grada u zemlji imaju udio djece i mladih do 19 godina veći od 20 posto.