Pravilna prehrana utječe na zdravlje, na sposobnost učenja i na izgled. Hrana sadrži niz sastojaka različitog kemijskog sastava i različite uloge u organizmu. Zbog kemijskog sastava upravo moramo paziti što jedemo i čime se hranimo. Loša je strana što zbog premalo vremena često naprosto nemamo drugog izbora nego jesti poluprerađene proizvode i/ili brzu hranu.
1. Mesne prerađevine
Meso konzervirano dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina ovih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrij – nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe. Studija koju je 2005. godine proveo Havajsko Sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67%.
2. Gazirana pića
Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i dodatnih sastojaka i nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko deset vrećica šećera (u jednoj vrećici je oko 7 grama šećera). Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti utjecaj na zubnu caklinu kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa usprkos dobroj oralnoj higijeni. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Minnesoti pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića u tjednu skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.
3. Čips
Hidrogenizirana biljna mast, ugljeni hidrati, natrija, pojačivači ukusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokovati začepljenje arterija. Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično prouzrokuje stvaranje kancerogenih supstanci, kao što je akrilamid (ova supstanca se nalazi i u cigaretama). Profesor Dale Hattis, s američkog sveučilišta Clark izjavljuje: “Procjenjujem da akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.” Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans – masti može sadržavati akrilamid.
4. Kokice za mikrovalnu
Prema istraživanju američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutrašnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu (PFOA), dio su klase jedinjenja koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi. Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica. Većina proizvođača je obećala da će izbaciti PFOA do 2015. godine.
5. Tovljeni losos
On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih kontaminirajućih materija, kao što su polihlorovani bifenil (PCD), kancerogene materije i razne pesticide, od kojih je najčešći diklor-difenil-trikloretan (DDT). Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez bojazni da se poveća rizik od raka. Također, ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.
6. Obične jabuke
Prema istraživanju američke Radne grupe za životnu sredinu, namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke. Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98%. Ostale visoko kontamirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče. Od testiranih uzoraka, više od 90% sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a neka istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije (IQ) i hiperkinetičkog poremećaja kod djece. Dakle, perite voće i povrće, što bi naš narod rekao, “u sedam voda”.
7. Konzervirana rajčica
Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A (BPA), kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma. Istraživanja povezuju BPA sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu-A je veoma raširena u cijelom svetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirana rajčica je posebno je opasna, jer se zbog njezine visoke kiselosti BPA zadržava u njemu. Litra konzervirane rajčice obično sadrži oko 50 mcg bisfenola-A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.